Trumpov izaslanik izazvao haos, evo kako ga je Putin iskoristio: Tri verzije istog razgovor
Diplomatska inicijativa američkog predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Ukrajini, koju vodi njegov posebni izaslanik Steve Witkoff, naišla je na ozbiljne prepreke i proturječne informacije nakon sastanka s Vladimirom Putinom. Iako je u početku najavljen "veliki napredak" i mogućnost razmjene teritorija, cijeli proces je ubrzo izazvao konfuziju među evropskim saveznicima, piše Reuters.
Nakon razgovora s ruskim predsjednikom u Moskvi 6. augusta, Witkoff je Trumpu prenio da je Putin spreman na značajne teritorijalne ustupke. Oduševljeni Trump tada je na društvenim mrežama najavio "istorijski napredak" i istakao kako je "razmjena teritorija" opcija za mir nakon više od tri godine rata u Ukrajini. Međutim, već sljedećeg dana došlo je do potpunog zaokreta. U razgovoru s evropskim čelnicima Witkoff je naveo da je Putin spreman povući se iz Zaporižja i Hersona u zamjenu za Donjeck i Luhansk, što je izazvalo šok jer se kosilo s ranijim procjenama o ruskim stavovima. Već idućeg dana, tokom poziva organizovanog od strane američkog državnog sekretara Marca Rubija, Witkoff je tvrdio suprotno – da Putin ne nudi povlačenje iz tih regija.
Američki dužnosnici potom su pojasnili kako je Putin spreman na manje ustupke, poput odustajanja od zahtjeva da Zapad formalno prizna Zaporižju i Herson kao ruske teritorije. Reuters nije mogao neovisno potvrditi sadržaj sastanka jer Witkoff, nekretninski magnat bez diplomatskog iskustva, nije poveo zapisničara iz State Departmenta, čime je prekršio protokol. Njegov neiskusan nastup dodatno je izazvao zabrinutost da Rusija koristi situaciju u svoju korist.
Trumpovi pristaše hvale improvizovani pristup, tvrdeći da je donio uspjehe poput otvaranja odnosa sa sirijskom vladom i uspostave direktne komunikacije s Putinom. Kritičari pak upozoravaju da takav stil stvara haos unutar administracije i među saveznicima. Iako je 15. augusta održan summit na Aljasci na kojem su razmijenjene tople riječi, konkretan mirovni sporazum nije postignut, a rat u Ukrajini ostaje bez pomaka. "Mi smo na istom mjestu gdje smo bili prije nego što je Trump preuzeo dužnost. Rusija nije ni najmanje promijenila svoj stav", izjavio je Kurt Volker, bivši specijalni predstavnik SAD-a za Ukrajinu.
Bijela kuća je branila Trumpovu vanjsku politiku, naglašavajući da je "slaba administracija Joea Bidena" omogućila Rusiji da pokrene invaziju, dok je, kako tvrde, Trump "u samo dvije sedmice postigao više nego Biden u tri i po godine". No, uprkos takvim tvrdnjama, brutalni ruski udar na Kijev odnio je 21 život, među kojima i četvero djece, dok je povrijeđeno 52 osobe. Među pogođenim objektima nalaze se stambene zgrade, trgovački centar, dječji vrtić te uredi EU-a, British Councila i Radija Slobodna Europa. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da napad pokazuje kako Rusija odbacuje diplomaciju te je pozvao na dodatne sankcije.
Nakon summita u Anchorageu, evropski saveznici i Trump dogovorili su izradu nacrta sigurnosnih garancija za Ukrajinu, ali ruski dužnosnici su jasno stavili do znanja da neće prihvatiti nikakva rješenja koja uključuju strane snage. Prema informacijama koje je Berlin zaprimio od ukrajinskih obavještajnih službi, Putin je summit iskoristio da kupi vrijeme za novu ofanzivu planiranu u oktobru ili novembru.
Uprkos zastoju i kritikama, bivši američki izaslanik Kurt Volker smatra da će Trump na kraju ipak izvršiti pritisak na Putina: "Uvijek možete računati na Amerikance da će učiniti pravu stvar nakon što iscrpe sve druge moguće alternative. Trumpu zaista neće ostati izbora."
