Trumpov globalni politički projekat: Evo ko je sve dobio poziv u Odbor za mir

U.S. President Donald Trump after disembarking Air Force One en route to the World Economic Forum in Davos, at Zurich International Airport in Zurich, Switzerland January 21, 2026. REUTERS/Jonathan Ernst/Jonathan Ernst
Foto: Trump u Davosu/REUTERS/Jonathan Ernst
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Američki predsjednik Donald Trump osnovao je Odbor za mir, koji je prvobitno zamišljen kao mala grupa svjetskih lidera za nadzor primirja u Gazi. Od tada su ambicije administracije znatno proširene, a Trump je poslao pozive desecima država, nagovještavajući da bi odbor uskoro mogao posredovati i u drugim globalnim sukobima.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu objavio je u srijedu, uoči Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, da je prihvatio poziv za članstvo u odboru, iako je ranije kritikovao ovo tijelo i njegov rad u Gazi.

Iako službena povelja odbora još nije objavljena, nacrt do kojeg je došla agencija Associated Press pokazuje da bi velik dio ovlasti bio u Trumpovim rukama. Prema nacrtu, stalno članstvo mogu osigurati oni koji u prvoj godini uplate više od milijardu dolara.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Trumpova administracija sada Odbor za mir vidi s mnogo širim djelokrugom, koji nadilazi Gazu. U pismima poslanima svjetskim čelnicima s pozivima na pridruživanje, Trump navodi da odbor pokreće "hrabar novi pristup rješavanju globalnih sukoba", sugerirajući da bi mogao biti konkurencija Vijeću sigurnosti UN-a.

Prema nacrtu povelje, predsjednik odbora, kojeg će voditi Trump, ima ovlasti pozivati države članice, odlučivati u slučaju izjednačenog glasovanja, određivati učestalost sastanaka te osnivati ili raspuštati podružna tijela. Troškove odbora snosit će države članice, s mandatima od tri godine.

Do sada su sudjelovanje prihvatile zemlje poput Izraela, Azerbajdžana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Maroka, Vijetnama, Kazahstana, Mađarske, Argentine, Armenije i Bjelorusije. Pozivi su poslani i britanskom premijeru Keiru Starmeru, paragvajskom predsjedniku Santiagu Peñi, kanadskom premijeru Marku Carneyju, egipatskom predsjedniku Abdel-Fattahu el-Sissiju te turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu.

Rusija, Ukrajina, Kina, Kosovo, Indija, Slovenija, Hrvatska, Tajland i izvršno tijelo Europske unije također su primili pozive. Glasnogovornik britanskog premijera Toma Wellsa kazao je da UK razmatra poziv, ali izražava zabrinutost zbog sudjelovanja Rusije. Kremlj, putem glasnogovornika Dmitrija Peskova, izjavio je da "proučava detalje" i tražit će pojašnjenja od SAD-a. Njemačka je dala suzdržan odgovor, naglašavajući da UN ostaje središnji multilateralni okvir za upravljanje međunarodnim krizama.

Neki saveznici SAD-a zasad su odbili sudjelovanje: Norveška, Švedska i Francuska. Nakon što je saznao da francuski predsjednik Emmanuel Macron vjerojatno neće pristupiti odboru, Trump je komentirao: "Pa, nitko ga ne želi jer će vrlo brzo izaći iz politike."

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Bijela kuća je najavila da će izvršni odbor raditi na provedbi vizije Odbora za mir. Također, objavljeno je članstvo Izvršnog odbora za Gazu, koji će provoditi drugu fazu sporazuma o primirju. Ovaj odbor zadužen je za raspoređivanje međunarodnih sigurnosnih snaga, razoružavanje Hamasovih militantnih skupina te obnovu ratom razorenog područja.