Trump je namirisao krv: Evropa ima četiri plana za odvraćanje SAD-a
Vojne vježbe na Grenlandu/REUTERS/Guglielmo Mangiapane
Nakon što je Bijela kuća ponovno otvorila mogućnost vojnog zauzimanja Grenlanda, ministri vanjskih poslova Evropske unije poručili su Trumpu da ovaj autonomni teritoriji Danske, kako kažu, "nije na prodaju niti preuzimanje, piše POLITICO.
Kako se navodi, ako evropske vlade ranije nisu ozbiljno shvatale prijetnje Donalda Trumpa da bi mogao preuzeti Grenlanda, sada to sigurno čine.
- Moramo biti spremni na direktnu konfrontaciju s Trumpom, rekao je jedan diplomata EU upućen u aktuelne razgovore, dodajući da je „on u agresivnom modu i moramo se tako i postaviti.“
Iako je Bijela kuća ranije saopćila da bi Trumpova preferirana opcija bila da se teritorija stekne pregovorima, te da se razmatra i kupovina ostrva, nisu isključili vojno preuzimanje ove regije. Istovremeno, američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da planira razgovarati s danskim zvaničnicima o preuzimanju Grenlanda.
Ovim povodom, POLITICO je razgovarao s zvaničnicima, diplomatama, stručnjacima i insajderima iz NATO saveza kako bi mapirao načine na koje Evropa može odvratiti američkog predsjednika i koje opcije ima ako do toga ipak dođe. Sagovornicima su garantovali anonimnost.
- Svi su prilično zatečeni i nisu svjesni šta zapravo imamo u alatu, rekao je bivši danski zastupnik dodajući da "niko zaista ne zna šta učiniti, jer Amerikanci mogu raditi šta žele. Ali odgovori su nam potrebni odmah. Ne mogu čekati tri, pet ili sedam godina.“
Opcija 1: Kompromis
Trump odveć tvrdi da je Grenland ključna regija za sigurnosne interesa SAD-a, te optužuje Dansku da ne čini dovoljno kako bi ga zaštitila od rastućih kineskih i ruskih vojnih aktivnosti na Arktiku.
Kako navodi POLITICO, najbrži izlazak iz krize jeste da se pregovorima postigne rješenje koje bi Trumpu omogućilo da izađe s nečim što može predstaviti kao pobjedu, a Danskoj i Grenlandu da sačuvaju obraz.
Bivši visoki zvaničnik NATO saveza sugerirao je da bi savez mogao posredovati između Grenlanda, Danske i SAD, kao što je to činio u sporovima između Turske i Grčke.
Istovremeno, američki ambasador pri NATO savezu Matthew Whitaker rekao je u srijedu da Trump i njegovi savjetnici smatraju da Grenland nije adekvatno osiguran.
- Kako se led topi i kako se otvaraju rute na Arktiku i na krajnjem sjeveru, Grenland postaje vrlo ozbiljan sigurnosni rizik za kopno Sjedinjenih Američkih Država, istakao je.
Evropski saveznici pri NATO-u također razmatraju nove inicijative koje bi predstavili Trumpu u svrhe jačanja sigurnosti Grenlanda. To bi potencijalno značilo uspostavu programa „Arktički stražar“, odnosno preusmjeravanje vojnih kapaciteta u taj region, po uzoru na inicijative Istočni stražar i Baltički stražar, rekla su dvojica diplomata.
Trump također navodi da želi Grenland zbog njegovih ogromnih mineralnih bogatstava i potencijalnih nalazišta nafte i plina. No postoji razlog zašto je Grenland do sada uglavnom ostao neiskorišten: vađenje resursa u surovim uslovima izuzetno je teško i skupo, zbog čega je manje konkurentno u odnosu na kineski uvoz.
Danski diplomati kažu da su godinama pokušavali uvjeriti partnere u ulaganja u Grenland, ali da evropski saveznici nisu bili zainteresirani, iako jedan diplomata EU kaže da se taj stav sada počinje mijenjati.
Opcija 2: Grenlandu ponuditi mnogo novca
U nastavku se navodi da Bruxelles planira više nego udvostručiti potrošnju za Grenland od 2028. godine u okviru dugoročnih budžetskih planova izrađenih nakon što je Trump počeo iznositi teritorijalne zahtjeve, prema nacrtu prijedloga Evropske komisije objavljenom u septembru.
Prema tim planovima, koji još podliježu pregovorima među državama članicama, EU bi gotovo udvostručila izdvajanja za Grenland na 530 miliona eura za sedmogodišnji period od 2028.
To je dodatak novcu koji Danska već šalje Grenlandu u okviru sporazuma sa samoupravnim teritorijem.
Opcija 3: Ekonomska odmazda
- Od Trumpovog prvog mandata uloženo je mnogo napora da se razmisli kako osigurati evropsku, nordijsku i arktičku sigurnost bez aktivnog učešća SAD, rekao je Thomas Crosbie, američki vojni stručnjak na Kraljevskom danskom odbrambenom koledžu.
Crosbie je dodao da je to, kako kaže, "teško, ali moguće".
- Ali ne znam da li je iko ozbiljno razmišljao o osiguravanju evropske sigurnosti od Amerike. To je jednostavno ludo, rekao je on.
Predsjednik Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta, Bernd Lange, istakao je da EU ima snažno političko sredstvo kojim bi se mogli suprotstaviti Trumpu.
- Imamo izvoz u Sjedinjene Države veći od 600 milijardi eura, a za oko trećinu tih proizvoda imamo tržišni udio veći od 50 posto i potpuno je jasno da je to naša snaga, rekao je Lange.
Opcija 4: Vojna opcija
U krajnjem slučaju da SAD odluče vojno preuzimanje Grenlanda, Evropa bi u tom slučaju imala vrlo malo mogućnosti da to spriječi.
- Neće preventivno napasti Amerikance prije nego što zatraže Grenland, jer bi to bio čin rata, rekao je Crosbie.
- Ipak, kada je riječ o odgovoru na prvi potez, sve zavisi od situacije. Ako bi Amerikanci poslali vrlo malu grupu ljudi, moglo bi se pokušati njihovo hapšenje, jer bi se radilo o krivičnom djelu, smatra on.
Situacija je, naravno, drugačije ukoliko SAD upotrijebe punu silu.
Jedan diplomata EU tvrdi da bi evropske zemlje trebale razmotriti mogućnost slanja trupa na Grenland, ako to Danska zatraži, kako bi se povećala cijena eventualne američke vojne akcije.
- Iako te snage vjerovatno ne bi mogle izdržati američku invaziju, imale bi odvraćajući efekat, kazao je.
Ipak, Crosbie napominje da ta strategija ima visoku cijenu, tvrdeći da je "ovo potpuno neistraženo područje i sasvim je moguće da bi u pokušaju odbacivanja američkog zahtjeva nad Grenlandom došlo do gubitka ljudskih života.“
