Trump carinama svijet vraća u 1890.: "Ovo nije politika, ovo je čista glupost"
Aktuelni predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je početak novog globalnog trgovinskog rata, koji je nazvao "proglašenjem ekonomske nezavisnosti". No analitičari i ekonomisti diljem svijeta ocjenjuju njegove mjere kao opasne, štetne i ekonomski potpuno neutemeljene, piše Foreign Policy.
Trump je u govoru izjavio da je Amerika "više od 50 godina bila opljačkana, silovana i iskorištavana" od strane "prijatelja i neprijatelja" te da američke tvrtke "ne smiju poslovati u inozemstvu" – što je u potpunom neskladu sa stvarnošću, budući da je izvoz američkih roba i usluga 2024. premašio 3 bilijuna dolara.
Najavio je visoke carine za gotovo sve zemlje svijeta, izjavivši da će to dovesti do povratka tvornica i radnih mjesta u SAD i stvaranja "nove zlatne ere". "2. aprila 2025. bit će dan kada se američka industrija ponovno rodila", rekao je.
Wall Street reagirao padom vrijednosti dionica i panikom
Dan nakon objave mjera, Wall Street je doživio težak udar – najviše su pogođene tehnološke dionice. Strahuje se da bi ovaj trgovinski rat mogao uništiti globalne lance opskrbe o kojima ovise vodeći američki proizvođači, a analitičari upozoravaju na mogućnost spiralnog urušavanja gospodarstva.
Ekonomisti su posebno kritični prema jednostavnom i pogrešnom modelu koji stoji iza Trumpove politike. Na primjer, za Kinu je izračunao da, jer SAD s tom zemljom ima deficit od 295,4 milijarde dolara na uvoz od 438,9 milijardi, to znači da Kina "naplaćuje" SAD-u 67% carine – pa bi, kaže Trump, SAD trebao odgovoriti s recipročnih 34%.
"Ovo nije politika, ovo je čista glupost", rekao je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz. "Ovakav pristup u potpunosti ignorira 250 godina ekonomske teorije."
Povratak u 1890-e
Trump se u svom govoru pozvao na predsjednika Williama McKinleyja iz 1890-ih, koji se također opisivao kao "carinski čovjek". No ekonomisti ističu da su to bila potpuno drugačija vremena – SAD je tada bio industrijska ekonomija u razvoju, a globalna trgovina bila je u povojima.
Stiglitz naglašava da moderni svijet funkcionira potpuno drukčije: usluge (poput telekoma, obrazovanja i financija) čine 20% BDP-a, a proizvodnja tek 10%. "Trump ignorira činjenicu da današnja proizvodnja koristi robote, a ne ljude, i da nemamo dovoljno inženjera da konkuriramo Kini", rekao je.
Trump se u govoru referirao na američki pritisak na Japan 1980-ih, kada su carine i politički pritisak natjerali japanske kompanije da ulažu u SAD. Danas japanski proizvođači u SAD-u godišnje proizvedu više od 3 milijuna vozila – dvostruko više nego što se uvozi iz Japana.
Iako je Japan i dalje u trgovinskom suficitu sa SAD-om, razlika se smanjila. No Trump je, unatoč tim uspjesima, optužio Japan da "94% automobila i dalje proizvodi u Japanu" i uveo dodatnu carinu od 24%.
Mogu li carine ipak donijeti investicije?
Iako mnogi kritiziraju Trumpovu strategiju, neke tvrtke – u strahu od carina – najavile su ulaganja u SAD. Hyundai planira otvoriti čeličanu u Louisiani vrijednu 21 milijardu dolara. TSMC iz Tajvana i japanski SoftBank također planiraju proizvodnju u SAD-u. Apple, Intel i Micron najavili su ulaganja u domaće proizvodne pogone.
Međutim, ekonomisti upozoravaju da Trump ukida ključne elemente industrijske politike – poput subvencija, ulaganja u znanost i poticaje iz zakona koje je uveo Biden. "Ovo daje loše ime carinama, koje mogu biti korisne ako se kombiniraju s pametnim mjerama", rekao je Adam Hersh iz Economic Policy Institutea.
Nakon Trumpovih mjera, vlade diljem svijeta već najavljuju protuudare. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao je carine "brutalnima i neutemeljenima" i predložio obustavu ulaganja u SAD. Japanska tvrtka Suntory razmatra potpuno povlačenje s američkog tržišta.
Ekonomisti se slažu da je Trumpov pristup konfuzan, nekonzistentan i opasan. "Ovo nije 1985., a još manje 1890.", rekao je Nathan Lane sa Sveučilišta Oxford. "Ovakva politika može srušiti svjetsko gospodarstvo. Jednostavno – više ne živimo u svijetu u kojem ovakve stvari prolaze nekažnjeno."
