Tri tajanstvena leta zabilježena iz Kine prema Iranu: Šta su prevozili?

Dan nakon izraelskog napada na Iran, iz Kine je poletio teretni avion. Sljedećeg dana – još jedan, a potom i treći, iz Šangaja. Tri leta u tri dana. Svi su se kretali prema zapadu, prelijetali sjevernu Kinu, ulazili u zračni prostor Kazahstana, Uzbekistana i Turkmenistana – i nestajali s radara u blizini Irana.
Premda su im kao konačna destinacija navedene luke u Luksemburgu, ovi avioni, kako pokazuju dostupni podaci, nikada nisu prešli u evropski zračni prostor. Sve to budi sumnju o mogućim isporukama Iranu usred sukoba s Izraelom, piše The Telegraph.
Avioni tipa Boeing 747, kakvi su korišteni u ovim letovima, često se upotrebljavaju za prijevoz vojne opreme i u državnim ugovorima, upozoravaju stručnjaci.
"Tereti poput ovih ne prolaze neopaženo. Očekuje se da bi Kina mogla poslati pomoć Iranu", izjavio je Andrea Ghiselli, stručnjak za odnose Kine s Bliskim istokom sa Univerziteta u Exeteru.
Kina i Iran povezani su strateškim partnerstvom, baziranim na zajedničkom protivljenju američki predvođenom svjetskom poretku. Peking se oslanja na Teheran kao ključnog dobavljača nafte, što dodatno objašnjava interes za stabilnost režima u Iranu. Ghiselli navodi da bi pad režima doveo do velikih poremećaja na Bliskom istoku i time ugrozio kineske energetske i ekonomske interese.
Podsjeća i da je Kina već slala Iranu materijale koji mogu poslužiti za balističke projektile, a koji se potencijalno mogu koristiti i u nuklearnom programu. Ipak, iako oprezan, Peking ne isključuje takve isporuke.
Tuvia Gering s izraelskog Instituta za nacionalne sigurnosne studije naglašava: "Iako je mala vjerovatnoća da Kina otvoreno šalje odbrambene sisteme Iranu, ta mogućnost se ne može zanemariti i mora se pažljivo pratiti."
Letovi ostaju enigma. Kompanija Cargolux iz Luksemburga, koja ih je obavljala, tvrdi da nisu koristili iranski zračni prostor, ali nije odgovorila na pitanja o vrsti tereta. Bez nezavisnih inspekcija, nije moguće sa sigurnošću reći šta su prevozili.
Telegraph podsjeća da je Kina u prošlosti prikrivala vojne pošiljke kao komercijalne – dijelove za dronove etiketirala je kao opremu za vjetroturbine. U jednoj ranijoj istrazi otkriveno je da su kineski dronovi vrijedni milijardu dolara upućeni Libiji preko mreže lažnih firmi, u zamjenu za sirovu naftu.