Tri godine je prošlo od početka ruske invazije na Ukrajinu: Da li će Putin ostvariti cilj?
Prije tačno tri godine, tačnije, 24. februara 2022. Vladimir Putin, predsjednik Rusije je naredio svojim trupama da uđu u Ukrajinu.
Očekivao je da će njegova takozvana “specijalna vojna operacija” trajati nekoliko dana, ali su ukrajinske snage, uz podršku zapada, uspjele usporiti njegov pokušaj zauzimanja velikih dijelova teritorije.
Uprkos tome, Rusija sada nezakonito zauzima otprilike petinu ukrajinske zemlje.
Rat je sada stavljen u prvi plan međunarodne agende, nakon što se Donald Trump vratio na dužnost predsjednika SAD-a i okončanje rata u Ukrajini učinio jednim od svojih temeljnih vanjskopolitičkih ciljeva.
Kako je počelo
Međutim, umjesto da prisili Putina da se povuče sa suverene teritorije Ukrajine, američki predsjednik već sugeriše da bi opkoljena zemlja trebala ustupiti teritoriju Rusiji i odreći se svih svojih NATO ambicija – istovremeno lažno optužujući Kijev za početak rata, prenosi N1.
Iako to ne bi bila pobjeda nad cijelom zemljom, čini se da uspjeh nikada nije bio bliži Putinu, uprkos najboljim naporima Kijeva.
Dakle, kako smo došli ovdje? HuffPost UK pripremio je pregled glavnih događaja koji su nas doveli do ove godišnjice.
Putin je često tvrdio da su Ukrajina i Rusija jedna zemlja, “jedna cjelina”. Ova netačna tvrdnja proizlazi iz njihove zajedničke povijesti. Ukrajina je, naime, apsorbirana u Rusko Carstvo u kasnom 19. stoljeću i kasnije je postala dio Sovjetskog Saveza.
Ukrajina je postala nezavisna država kada se Sovjetski Savez raspao 1991. Nove međunarodne granice osigurale su da poluotok Krim i istočne regije Donjeck, Lugansk, Zaporižje i Herson pripadaju Ukrajini. Međutim, Rusija je nastavila pokušavati zadržati Ukrajinu u svojoj sferi utjecaja, posebno nakon što je Putin došao na vlast 2000. (od tada je ostao na dužnosti u različitim ulogama).
Napetosti su dosegle nove vrhunce u novembru 2013. godine, kada je javnost počela masovno protestovati protiv ukrajinskog proruskog predsjednika. Viktor Janukovič protivio se željama mnogih Ukrajinca i odlučio nije potpisati politički sporazum o pridruživanju i slobodnoj trgovini s EU-om. Umjesto toga, odlučio je približiti se Rusiji.
Poznati kao protesti “Euromajdan”, ovi veliki prosvjedi zahtijevali su od predsjednika da podnese ostavku zbog korupcije. Ukrajinska pro-Putinova vlada ubila je više od 100 ljudi dok su se građani suprotstavljali pobuni.
Na kraju je Janukovič ipak svrgnut – potez koji je Moskva nazvala državnim udarom – te su započeli proruski protuprotesti.
Moskva je do marta 2014. anektirala ukrajinski poluotok Krim. Kremlj je također tvrdio da su se stanovnici referendumom složili s odvajanjem od Ukrajine. Proruski separatisti tada su također zauzeli vladine zgrade na istoku Ukrajine, u Donjecku i Lugansku – zajedno poznatim kao Donbas – i tvrdili da su nezavisne države.
Zbog toga je Rusija suspendovana iz Grupe 8 najvećih svjetskih ekonomija (sada G7) i suočila se s valom sankcija.
Putin je 23. februara 2022. odlučio eskalirati sukob u Donbasu nezakonitim priznavanjem separatističkih regija Donjeck i Lugansk kao nezavisnih država.
Uslijedilo je na desetine raketnih napada na ukrajinske gradove 24. februara 2022. prije zore. Kopnene trupe ušle su, zauzele velike dijelove teritorije i pokušale osigurati glavni grad Kijev. Ruske trupe bombardirale su Harkov, zauzele teritoriju u Hersonu i opkolile lučki grad Mariupolj.
Veliki gubici
Ali Ukrajina je šokirala Moskvu svojom odbranom, pruživši otpor širom zemlje i koristeći oružje koje je dostavio zapad da zaustavi rusko napredovanje.
Izvještaji tvrde da su ruske trupe bile slabo motivisane, s malo hrane, vode i municije. U ponižavajućem zaokretu, Rusija se završila povlačenjem iz Kijeva u aprilu 2022.
Ali Putin je ustrajao u svojoj agresiji. Nikada to nije nazvao ratom, već je proglasio da je to “specijalna vojna operacija” potrebna za sigurnost Rusije i iskorenjivanje neonacističke vlade u Kijevu.
Također je razbio nezavisne medije širom Rusije, suzbio proteste protiv rata i potpisao zakon koji predviđa do 15 godina zatvora za širenje “lažnih ili klevetničkih” informacija o vojsci.
Putin je također ugušio masovne proteste nakon što je pozvao 300.000 rezervista na djelimičnu mobilizaciju u septembru 2022. kako bi ojačao svoje iscrpljene snage.
Putin je izazvao međunarodni užas nakon što su njegove trupe zauzele grad Mariupolj nakon tromjesečne opsade 2022. godine. Crveni križ je izjavio da su scene bile “apokaliptične” dok su ukrajinske snage pokušavale – ali na kraju nisu uspjele – odvratiti ruske protivnike, a desetine hiljada tijela pokopana su u masovnim grobnicama.
Uprkos snažnom otporu Ukrajine, šest mjeseci nakon invazije, Rusi su anektirali Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporižje te su službeno prekršili međunarodno pravo.
Linija ratišta lagano je oscilirala tokom posljednje tri godine jer su se ruske trupe postepeno kretale naprijed, iako uz teške žrtve.
Neki od ranih uspjeha Rusije mogu se pripisati plaćenicima Wagnera, ali je Putin raspustio grupu 2023. nakon što je njihov vođa Jevgenij Prigožin pokrenuo (kratku) pobunu protiv Kremlja.
Na kraju se povukao, nakon pregovora s Putinovim saveznicima u Bjelorusiji, ali je dva mjeseca kasnije poginuo u misterioznoj avionskoj nesreći.
Ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva procjenjuje da su ruske trupe pretrpjele 860.000 gubitaka od početka rata.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je ove sedmice da je više od 46.000 Ukrajinaca poginulo na ratištu, a 390.000 ranjeno.
Prema Wall Street Journalu, prošlog septembra, ukupno je bilo oko milion žrtava – ubijenih ili ranjenih.
Kijev je uglavnom ovisio o sljedećoj tranši sredstava sa zapada kako bi prešao kroz rat. Međutim, sukob je okrenuo naglavce kada je prošlog augusta prvi put nakon Drugog svjetskog rata prešao ruske granice i okupirao područje Kurska. Šest mjeseci kasnije, Rusija još nije uspjela protjerati Ukrajince s 450 kvadratnih kilometara.
Međutim, to Kijevu do sada nije bio koristan adut u pregovorima, jer je Rusija odbila razmjenu ove zemlje za okupirane dijelove Ukrajine.
Sankcije
Zapad je odmah uveo niz sankcija protiv Putina, njegovih oligarha i ruske trgovine čim je izvršio invaziju.
Međunarodni kazneni sud Ujedinjenih naroda također je podigao optužnicu za ratne zločine protiv ruskog predsjednika, optužujući ga za nezakonitu deportaciju i transport djece iz rata u Rusiju 2023. godine.
Ali, NATO je odlučan da se ne uvuče direktno u rat iz straha da bi ruski predsjednik mogao sukob učiniti nuklearnim.
Zapadni saveznici izbjegavali su previše razljutiti Putina ne dopuštajući Ukrajini da se pridruži EU-u ili NATO-u, dok su i dalje nudili vojnu pomoć i investicije.
U martu 2024. Putin je osigurao peti mandat vlasti navodno nakon što je osvojio 87 posto glasova. Međunarodna zajednica osudila je izbore kao lažni referendum, ali ih je uglavnom samo ignorirala.
Činilo se da je Putin prilično izolovan na svjetskoj sceni, oslanjajući se na svog najbližeg saveznika, predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka i oprezno poznanstvo s Kinom, sve dok se prošle godine nije okrenuo Sjevernoj Koreji. Uspostavio je uzajamni odbrambeni savez s Pjongjangom, a zatim je uspio dobiti i sjevernokorejske trupe da privremeno ojača svoje snage na prvoj liniji.
Međutim, čini se da su nestali s ratišta nakon što su pretrpjeli šokantnu stopu žrtava.
Ali najznačajniji trenutak za Putinov međunarodni ugled upravo se dogodio u posljednje dvije sedmice.
Dolazak Trumpa na vlast
Trump je svijetu rekao da “vjeruje” želji ruskog vođe za mirom i govorio o njemu s toplinom, signalizirajući Putinov potencijalni povratak na svjetsku scenu.
Trumpov izaslanik za Bliski istok, Steve Witkoff, čak je rekao da je razvio “prijateljstvo” s traženim vođom.
Drži li sada Putin sve ‘karte’?
Evropski saveznici Ukrajine nervozno čekaju da vide kako će Trump odlučiti riješiti rat. Hoće li Rusija uspjeti učvrstiti svoju vlast nad okupiranom Ukrajinom?
Kao najmoćniji saveznik Kijeva, SAD bi mogao prekinuti sve njegove ratne napore uskraćivanjem finansiranja – što znači da bi Bijela kuća lako mogla prisiliti Ukrajinu na primirje.
I svakako se čini da se Trump neće puno cjenkati.
Ove je sedmice izjavio: “Mislim da Rusi žele vidjeti kraj rata, stvarno žele. Ali mislim da imaju i karte jer su zauzeli mnogo teritorija”.
Dakle, jedino pitanje ostaje: Hoće li ruski čelnik konačno postići svoj trogodišnji cilj?
