Svijet je na prekretnici: Krenulo preoblikovanje globalnog poretka iz temelja

Prema najnovijem Indeksu globalnog mira za 2025. godinu, svjetska razina mira i dalje opada. U izvještaju, koje je objavio Institut za ekonomiju i mir (IEP), stoji da "svijet prolazi kroz preoblikovanje globalnog poretka iz temelja".

Istraživači su zabilježili čak 59 aktivnih sukoba, što je najviše od kraja Drugog svjetskog rata, a 100 zemalja postalo je manje mirno nego prije deset godina, prenosi Dnevnik.hr.

Island najmirnija zemlja na svijetu

Zemlje se rangiraju prema unutrašnjim pokazateljima mira poput razine nasilnog kriminala, broja ubistava i nasilnih protesta te vanjskim kriterijima, koji uključuju vojnu potrošnju, broj nuklearnih bojevih glava i odnose sa susjednim zemljama.

Island je i ove godine proglašen najmirnijom zemljom svijeta,  čime je zadržao taj status koji ima još od 2008. godine. Irska je na drugom mjestu, a slijede Novi Zeland, Austrija i Švicarska. Singapur je šesti, a ostatak deset najmirnijih čine europske zemlje: Portugal, Danska, Slovenija i Finska.

Bosna i Hercegovina daleko iza Slovenije i Hrvatske

Od zemalja u regiji, jedino je Slovenija u top 10. Nalazi se na devetom mjestu. Hrvatska je deset mjesta niže. Crna Gora je na 34. mjestu, a Bosna i Hercegovina na 59. Još niže nalazi se Srbija, na 64. mjestu, što je za jedno mjesto niže od Kosova. Ujedinjeno Kraljevstvo zauzelo je 30. mjesto i napredovalo za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Sjedinjene Američke države pale su na 128. mjesto od ukupno 163 zemlje. Iako se njihov indeks mira nije pogoršao, u izvještaju se ističe da "zemlja prolazi kroz rastuće političke napetosti i sve izraženiju polarizaciju".

Na samom dnu ljestvice nalazi se Rusija koja je proglašena najmanje mirnom zemljom na svijetu, zajedno s Ukrajinom, Sudanom, Demokratskom Republikom Kongo i Jemenom.

Zapadna i Srednja Europa najmirnije regije

Najmirnija regija i dalje je Zapadna i Srednja Europa, no istraživači upozoravaju da europsko sigurnosno okruženje prolazi kroz duboke promjene.

Kao razloge navode rusku invaziju na Ukrajinu i smanjeni strateški fokus SAD-a na Europu, zbog čega sve više europskih zemalja preusmjerava sredstva iz sektora poput obrazovanja i zdravstva prema vojnoj potrošnji.

-Izravna prijetnja iz Rusije je stvarna, a nijedna europska zemlja pojedinačno ne može parirati njezinim vojnim kapacitetima - poručuju iz IEP-a.

Bliski istok i Sjeverna Afrika ostaju najmanje mirna regija i u 2025., dok Podsaharska Afrika bilježi najveći broj sukoba – u posljednjih pet godina u sukob je bilo uključeno 35 zemalja od ukupno 43 u toj regiji.

Južna Amerika jedina regija bolje rangirana nego prije

Najrizičnije regije koje bi mogle ući u veliki rat, prema IEP-u, su: Kašmir, Južni Sudan, Etiopija i Eritreja, Demokratska Republika Kongo i Sirija.

Južna Amerika jedina je regija koja je u 2025. ostvarila poboljšanje u razini mira u odnosu na prošlu godinu.

Broj zemalja koje imaju geopolitički utjecaj također je porastao. Ukupno 34 države sada imaju znatan utjecaj na najmanje jednu zemlju. To je veliki porast u odnosu na kraj Hladnog rata kada je takav utjecaj imalo samo 13 zemalja.

"Koncept vječnih ratova danas je stvarniji nego ikad u povijesti"

Kina je od svih zemalja zabilježila najveći porast utjecaja od Hladnog rata, a među novim regionalnim silama navode se i Saudijska Arabija, Turska, Indija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Izrael, Južna Afrika, Brazil i Indonezija.

-Koncept vječnih ratova danas je stvarniji nego ikad u povijesti. Ovogodišnji Indeks globalnog mira pokazuje da se svijet nalazi na ključnoj prekretnici. To je rezultat uspona srednjih sila, natjecanja velikih sila i neodrživih razina zaduženosti u najkrhkijim državama. Sve to vodi prema temeljnom preslagivanju i mogućem prijelomnom trenutku prema novom međunarodnom poretku – čiju prirodu još nije moguće jasno sagledati, rekao je Steve Killelea, osnivač i izvršni predsjednik IEP-a.