Sve je manja vjerovatnoća da su šišmiši uzrokovali COVID - 19
Ilustracija/ Pexels
Dosadašnje teorije o porijeklu COVID-19 dovedene su u pitanje novom studijom koja sugerira da virus možda nije nastao od šišmiša ili pangolina, već od rijetke fuzije ljudskih bolesti. Istraživanje, objavljeno u časopisu Advances in Biomarker Sciences and Technology (ABST), koristi naprednu metodu vještačke inteligencije zvanu maks-logistička inteligencija za analizu genetskih veza COVID-19 sa dvjema rijetkim infekcijama – glandersom i Sennetsu groznicom.
Pitanje porijekla COVID-19 ostaje neodgovoreno, uprkos brojnim istraživanjima. Tim istraživača predvođen Zhengjunom Zhangom sa Univerziteta Wisconsin analizirao je DNK metilacijske obrasce na 865.859 CpG mjesta u uzorcima krvi ranih pacijenata s COVID-19. Rezultati su pokazali jake genetske povezanosti s glandersom i Sennetsu groznicom, što sugerira da je virus možda rezultat prirodne fuzije rijetkih zaraznih bolesti u kombinaciji s uobičajenim ljudskim oboljenjima.
Ova otkrića osporavaju široko prihvaćenu hipotezu da je COVID-19 potekao od divljih životinja poput šišmiša ili pangolina. Zhang ističe da je vjerovatnoća slučajne korelacije među analiziranim podacima manja od jednog na deset miliona, dok kombinacija rijetkosti ovih bolesti smanjuje šanse za slučajnost na jedan prema sto miliona, što dodatno jača pouzdanost nalaza.
Maks-logistička inteligencija, ranije korištena u studijama biomarkera raka, pokazuje veću interpretabilnost i konzistentnost u odnosu na tradicionalne metode poput dubokog učenja, nasumičnih šuma i potpornih vektorskih mašina. Ova tehnologija omogućava preciznije povezivanje uzročno-posljedičnih odnosa između genetskih faktora i bolesti.
Zhang naglašava da je pouzdanost biomarkera ključna za napredak nauke, ali mnogi markeri otkriveni u pojedinačnim studijama često ne uspijevaju u različitim kohortama. DNK metilacija, proces dodavanja metil grupa DNK-u, igra ključnu ulogu u ekspresiji gena i razvoju bolesti, a greške u ovom procesu mogu biti okidač za različita oboljenja.
Nova studija otvara vrata drugačijem razumijevanju porijekla pandemije, naglašavajući potrebu za daljnjim istraživanjima genetskih faktora i njihove uloge u razvoju zaraznih bolesti.
