Sve češće i opasnije turbulencije u avionima: Šta je razlog i koje su rute najopasnije planeti
Let kompanije Delta iz Salt Lake Cityja za Amsterdam pretvorio se prošle sedmice u traumatično iskustvo za putnike kada je avion ušao u snažnu turbulenciju. Neki od njih su pomislili da će se letjelica srušiti.
Turbulencija je bila toliko jaka da je putnike bacala do plafona, dok su kolica s hranom letjela kroz kabinu. Jedan od svjedoka opisao je osjećaj kao zemljotres. Avion je prinudno sletio u Minneapolis, a 25 osoba je hospitalizovano, podsjeća CNN.
Ovaj incident je još jedan u nizu koji su izazvali ozbiljne povrede, hospitalizacije, pa čak i smrt. Prošle godine, jedan 73-godišnji putnik doživio je srčani udar tokom teške turbulencije na letu iz Londona za Singapur.
Šta je turbulencija i kako nastaje?
Turbulencija nastaje usljed poremećaja u atmosferi i spada među najnepredvidljivije vremenske fenomene za pilote. Kretanje vazduha može se porediti s rijekom: dok je sve mirno, protok je stabilan, ali kada naiđe na prepreku, nastaje vrtlog — turbulencija.
Desetine hiljada puta godišnje širom svijeta dolazi do umjerene do ekstremne turbulencije. U većini slučajeva to su samo kratki potresi, ali ponekad dolazi do oštećenja letjelice, gubitka kontrole i povreda. U SAD-u je od 2009. do 2024. zabilježeno više od 200 ozbiljnih povreda uzrokovanih turbulencijama.
Pozitivna vijest je da su smrtni ishodi izuzetno rijetki, a sigurnosni pojas gotovo uvijek sprječava teže posljedice. Loša vijest: turbulencija je sve učestalija, naročito na frekventnim linijama, i pogoršava se kako se klima mijenja.
Najturbulentnije avionske rute
Web stranica Turbli, specijalizovana za prognozu turbulencija, analizirala je više od 10.000 avionskih ruta, koristeći podatke meteoroloških agencija kao što su NOAA i britanski Met Office. Cilj je bio da se identifikuju najturbulentnije dionice leta.
Najproblematičnija ruta je ona između Mendoze (Argentina) i Santiaga (Čile). Let preko Anda nudi impresivne poglede, ali planinski masiv izaziva snažne vazdušne talase koji, kada se „slome“, prouzrokuju ekstremnu turbulenciju.
Među ostalim rizičnim područjima su:
Andi (Južna Amerika)
Himalaji (Azija)
Stjenovite planine (SAD – Denver, Salt Lake City)
Alpi (Francuska, Švicarska, Italija)
Turbulencija "iz vedra neba"
Jedan od najopasnijih oblika jeste turbulencija u čistom vazduhu (clear-air turbulence), koja nastaje bez vidljivih oblaka i uglavnom je povezana s mlaznim strujama na velikim visinama. U osnovi ovog fenomena je nagla promjena brzine i pravca vjetra na malim visinskim razmakama, poznata kao "vetroneusklađenost".
Jedan od primjera je let između japanskih gradova Natori i Tokoname, koji je izuzetno turbulentan zbog jake japanske mlazne struje. Sličan efekat se javlja i iznad istočne obale SAD-a, gdje se sudaraju topli tokovi iz Meksičkog zaliva s hladnim zračnim masama iz Kanade.
Klimatske promjene pogoršavaju stanje
Kako se planeta zagrijava, razlike u temperaturi u višim slojevima atmosfere postaju izraženije, što uzrokuje veće brzine vjetra i češće turbulencije. Studija iz 2023. pokazuje da su jake turbulencije iznad Sjevernog Atlantika danas 55% češće nego 1979. godine, dok je u unutrašnjosti SAD-a zabilježen porast od 41%.
Prognoze sugeriraju da bi se do kraja stoljeća broj opasnih turbulencija koje mogu izazvati povrede mogao udvostručiti ili čak utrostručiti.
Oluje i kumulusi: Vertikalni haos
Još jedan izazov predstavljaju oluje i kumulusi, posebno u tropskim regijama oko ekvatora. Ovi vremenski sistemi izazivaju iznenadne vertikalne pokrete vazduha koji su snažni i teško predvidivi. Piloti ih najčešće izbjegavaju pomoću radara, ali neki izboji nisu uočljivi, naročito kada se više oluja razvija istovremeno — što je vjerovatno bio uzrok incidenta na letu iz Londona za Singapur.
Da li su avioni i dalje sigurni?
Da. Avionski prevoz ostaje najsigurniji oblik saobraćaja. Letjelice su konstruisane da podnesu i jake turbulencije, a pojas za vezivanje ostaje najvažnija zaštita za svakog putnika.
