Stigla prva reakcija Putina na historijsku odluku NATO-a: "Mi namjeravamo..."
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija planira smanjiti izdvajanja za vojsku od naredne godine, što bi predstavljalo suprotan pravac u odnosu na planove NATO saveza da poveća trošenje na odbranu tokom naredne decenije.
Članice NATO-a su u srijedu pristale povećati kolektivni cilj izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a u narednih deset godina, navodeći kao razlog, kako su rekli, dugoročnu prijetnju koju predstavlja Rusija i potrebu za jačanjem civilne i vojne otpornosti. U svojoj prvoj reakciji na ovu odluku, Putin je na konferenciji za medije u Minsku izjavio da će NATO "trošiti na kupovinu iz Sjedinjenih Američkih Država i podržavanje njihovog vojnoindustrijskog kompleksa", dodavši da je to stvar NATO-a, a ne Rusije.
- Ali, sada ono najvažnije. Mi planiramo smanjenje izdvajanja za odbranu. Za nas, naredne godine i one nakon nje, tokom sljedećeg trogodišnjeg perioda – to nam je plan, rekao je.
Putin je naglasio da još nije postignut konačan dogovor između ministarstava odbrane, finansija i ekonomije, "ali generalno, svi razmišljaju u tom pravcu. A Evropa, naprotiv, razmišlja kako da poveća svoje troškove. Dakle, ko se zapravo priprema za neku vrstu agresivnih poteza – mi ili oni?", upitao je.
Putinove izjave vjerovatno će naići na veliki skepticizam na Zapadu, s obzirom na to da je Rusija značajno povećala vojna izdvajanja od početka rata u Ukrajini.
Nema naznaka da bi sukob uskoro mogao biti okončan - naprotiv, posljednjih sedmica došlo je do njegovog intenziviranja, dok pregovori ne pokazuju vidljiv napredak ka prekidu vatre ili trajnom rješenju.
Putin je rekao da Rusija cijeni napore američkog predsjednika Donalda Trumpa u pokušaju okončanja rata.
- Nedavno je rekao da je to teže nego što se činilo izvana. Pa, to je istina, kazao je Putin.
Trump je ove sedmice izjavio da vjeruje kako Putin želi pronaći način za rješavanje sukoba, ali Ukrajina i mnogi njeni evropski saveznici smatraju da Kremlj nije istinski zainteresovan za mirovni sporazum, već da namjerava osvojiti još teritorija.
Putin je rekao da su ruski i ukrajinski pregovarači u stalnom kontaktu, te da je Moskva spremna vratiti tijela dodatnih 3.000 ukrajinskih vojnika. Dodao je da je Rusija spremna održati novi krug mirovnih pregovora s Ukrajinom, potencijalno u Istanbulu, iako vrijeme i mjesto održavanja još nisu utvrđeni.
Također je rekao da postoje velike razlike između prijedloga koje su dvije strane prethodno podnijele, ali je izrazio nadu da će nastavak dijaloga pomoći u smanjenju tih razlika.
Trump je u petak izjavio da vjeruje kako će doći do nekog pomaka kada je riječ o ratu u Ukrajini, što bi moglo voditi ka njegovom rješenju. Pozvao se na svoj nedavni razgovor s Putinom, ali nije iznio dodatne detalje.
- Radimo na tome. Predsjednik Putin je nazvao i rekao: ‘Htio bih ti pomoći s Iranom’. Ja sam rekao: ‘Učini mi uslugu. Ja ću riješiti Iran. Pomozi mi s Rusijom. To moramo riješiti.’ I mislim da će se nešto dogoditi tamo, kazao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
Rusija se suočava s naglim usporavanjem ekonomskog rasta, dok je budžet pogođen padom prihoda od prodaje energenata, a Centralna banka pokušava obuzdati inflaciju. Izdvajanja za odbranu povećana su na 6,3 posto BDP-a za 2025. godinu, što je najviši nivo još od Hladnog rata. Na vojsku otpada 32 posto svih državnih rashoda planiranih za narednu godinu.
Odbrambena industrija u Rusiji radi punim kapacitetima posljednjih nekoliko godina, a država je izdvojila znatna sredstva za bonuse u cilju regrutacije novih vojnika i kompenzaciju porodicama poginulih.
Putin je priznao da su veća vojna izdvajanja uzrokovala porast inflacije. Ministarstvo finansija je povećalo procjenu budžetskog deficita sa 0,5 na 1,7 posto BDP-a u aprilu, nakon što su predviđeni prihodi od energenata pali za 24 posto. Vlada planira koristiti fiskalne rezerve kako bi uravnotežila budžet, a očekuje se da će nacrt budžeta za iduću godinu biti predstavljen na jesen, prenosi Hina.
