Stalni zemljotresi u Grčkoj bude zabrinutost od erupcije vulkana koju bi svijet osjetio
Ilustracija/ Pexels/
Najdramatičnija situacija trenutno je u Egejskom moru, u blizini Santorinija i Dodekaneza, gdje je u posljednjih deset dana registrovano više od 550 potresa. Pojačana seizmička aktivnost izazvala je zabrinutost vlasti i naučnika, pa je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis održao sastanak s predstavnicima nadležnih službi.
Vulkanolog prof. dr Vladica Cvetković sa Rudarsko-geološkog fakulteta objašnjava da prema posljednjim informacijama grčkih seizmologa učestalost slabih zemljotresa u području Santorinija polako opada, ali upozorava da treba pratiti daljnje informacije, piše B92.
"Nema sumnje da su ovi mali zemljotresi povezani s kretanjem magme u Zemljinoj kori ispod samog ostrva i kaldere koja je prekrivena vodom, riječ je o dubinama od najmanje nekoliko kilometara. Međutim, takođe nema ni načina da predvidimo da li ova podrhtavanja tla najavljuju sigurnu skorašnju erupciju, recimo narednih dana, nedjelja ili mjeseci", izjavio je prof. dr Cvetković.
On podsjeća da se prije oko 15 godina u oblasti Santorinija dogodila slična serija potresa, ali bez izbijanja lave na površinu. "Ostaje nam da vidimo da li će tako biti i ovoga puta. Ono što je logično pretpostaviti jeste da, ako se vulkan ispod ovog lijepog ostrva i 'probudi', erupcija koja bi se dogodila ne bi po intenzitetu trebalo da bude ni približna onim najvećim erupcijama iz vulkanske prošlosti Santorinija. Mnogo je vjerovatnije da će to biti manji vulkanski događaj, poput onoga iz 1950. godine, koja se svela na relativno mirnu emisiju lave na malom ostrvcetu Nea Kameni", rekao je Cvetković.
Ipak, ističe da je važno imati na umu da je Santorini u posljednjih nekoliko stotina hiljada godina doživio izuzetno snažne erupcije, od kojih su se dvije posljednje dogodile prije oko 3.600 i 1.300 godina. "Nijedan čovjek koji danas živi na Zemlji nikada nije bio svjedok neke erupcije takve snage (indeks vulkanske eksplozivnosti 7 i 6); posljednja takva se zbila 1815. godine u Indoneziji (vulkan Tambora), naredna 1816. godina je na čitavoj sjevernoj hemisferi bila poznata kao 'godina bez ljeta'. Teško može da se zamisli kakve bi bile posljedice u slučaju erupcije Santorinija, koja bi po snazi bila slična onoj od prije 3.600 godina, zbog koje je prema nekim tumačenjima nestala Minojska civilizacija. Sav predio u krugu od nekoliko stotina kilometara sigurno bi bio neprepoznatljiv, a veoma konkretan hazard bi se osjetio i u mnogo udaljenijim područjima, bilo bi i globalnih efekata, naravno. Na sreću, erupcije takvog intenziteta se događaju u dugim vremenskim razmacima, tako je kod svih vulkana", objasnio je profesor.
Za kraj, Cvetković dodaje da Santorini vjerovatno neće biti "spreman" za jednu takvu erupciju još nekoliko stotina godina. "A to kada se takva erupcija bude ozbiljno spremala, to ćemo ozbiljno i osjetiti, neće biti dileme šta se sprema", zaključio je.
