Šta se dešava na frontu u Ukrajini? U rekordnom roku oslobođeno preko 200 km teritorija

Service members of the 48th Separate Artillery Brigade of the Ukrainian Armed Forces fire a 2S22 Bohdana self-propelled howitzer towards Russian troops near a front line, amid Russia's attack on Ukraine, in Kharkiv region, Ukraine February 9, 2026. REUTERS/Vyacheslav Madiyevskyy/Vyacheslav Madiyevskyy

Foto: REUTERS/Vyacheslav Madiyevskyy

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Nedavni prekid Starlink komunikacijskog sistema koji su koristili Rusi, omogućilo je ukrajinskim snagama da pokrenu iznenadne napade na tri dijela fronta dugog 1100 kilometara, te natjeraju ruske snage da se povlače, pritom oslobađajući 11 sela, prenosi Index.hr.

Prema podacima Instituta za proučavanje rata (ISW), ukrajinske snage su do sada oslobodile 201 kvadratni kilometar teritorija koji je bio pod ruskom kontrolom. Riječ je o površini jednakoj ruskim teritorijalnim dobicima tokom cijelog decembra, a ujedno i najvećem povratu teritorija od 2023. godine.

Najveći uspjeh postignut je tokom proteklog vikenda u regiji Zaporožja, gdje su pješadijske jedinice u saradnji s oklopnim vozilima i bespilotnim letjelicama oslobodile pet sela duž 30 kilometara fronta kod grada Huljajpolja.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Prema navodima ukrajinskih medija, elitne 82. i 95. zračno-jurišna brigada te iskusne 33. i 475. jurišna pješačka pukovnija predvodile su napade. S druge strane, ruski vojni izvori navode da su u napadima sudjelovale i elitne jedinice 210. i 225. jurišni puk te 24. jurišni puk "Aidar".

Ukrajinski borbeni izvještaji potvrdili su oslobađanje sela Vidradne, Verbove, Pridorožnie i Ternuvate. Ruski vojni blogeri izvijestili su da se borbe oko sela Verbove još uvijek vode.

I ruski i ukrajinski izvori potvrdili su da je napadima značajno pomogla odluka američke kompanije SpaceX da onemogući Starlink terminale nabavljene na crnom i sivom tržištu.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Zbog prekida usluge ruske jedinice u zoni napada uglavnom su ostale bez mogućnosti razmjene digitalnih podataka te su se za borbene informacije i zapovijedi morale osloniti na VHF radioveze koje je lako ometati.

Prekid je također onemogućio ruska bespilotna kopnena vozila, prisilivši logističke postrojbe da se za dostavu hrane i streljiva te evakuaciju ranjenika okrenu vozilima s posadom, motociklima ili četverociklima, koji su izrazito ranjivi na napade dronovima.

Francuski vojni analitičar Clément Molin ocijenio je da napadi nisu bili protuofanziva, već "operacija čišćenja" s ciljem uspostave čvršćih odbrambenih položaja prije vjerovatne ruske proljetne ofanzive.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja