Sljedeća "Oluja stoljeća" će pomjeriti granice razaranja: Naučnici bilježe zabrinjavajuće podatke
Najjači sjeveroistočni vjetrovi – oluje koje redovno pogađaju istočnu obalu Sjedinjenih Američkih Država donoseći kišu, snijeg i poplave – dodatno su pojačani posljedicama klimatskih promjena, pokazuju novi nalazi. Ove oluje, koje nastaju kontrastom između hladnog arktičkog zraka i toplog, vlažnog zraka s Atlantskog okeana, predstavljaju veliku prijetnju gusto naseljenim gradovima duž obale.
Primjeri iz prošlosti, poput “Oluje stoljeća” iz marta 1993. godine, kada je vjetar dostizao brzine veće od 160 km/h i nanio gotovo 150 cm snijega, odnoseći živote više od 200 ljudi, svjedoče o potencijalu ovih oluja. Sličan je bio i “Snowmageddon” 2010. godine, koji je zatrpao dijelove Pennsylvanije, Marylanda, Virginije i Zapadne Virginije, usmrtio 41 osobu i ostavio stotine hiljada ljudi bez električne energije.
Michael Mann, klimatolog sa Univerziteta u Pennsylvaniji, godinama je istraživao ove oluje, a njegovo lično iskustvo tokom “Snowmageddona” poslužilo je kao motiv za dalja istraživanja. Koristeći podatke od 1940. do 2025. godine i algoritam za praćenje ciklona, Mann i njegov tim analizirali su ukupno 900 oluja i otkrili da se maksimalna brzina vjetra kod najintenzivnijih sjeveroistočnih oluja povećala za oko 6%, dok su količine padavina porasle za 10%.
Iako se očekuje da će se sjeveroistočne oluje smanjiti zbog slabijeg temperaturnog kontrasta uslijed zagrijavanja Arktika, njihov intenzitet raste. Topliji okeani i zrak znače više isparavanja i više vlage u atmosferi, što se pretvara u intenzivniju kišu i snijeg.
Primjeri poput oluje “Pepelnica” 1962. godine, koja je prouzročila štetu ekvivalentnu desetinama milijardi dolara u današnjem novcu, ukazuju na razmjere mogućih posljedica. Mann i drugi stručnjaci upozoravaju da rizik od poplava u mnogim gradovima duž istočne obale može biti znatno podcijenjen, jer se sjeveroistočne oluje često zanemaruju u procjenama rizika.
Jennifer Francis iz Woodwell Climate Research Centra naglašava da bi zajednice koje se nalaze na udaru ovih oluja trebale ozbiljnije pristupiti pripremama, jer je proaktivna zaštita znatno jeftinija od saniranja štete. Judah Cohen sa MIT-a dodaje da klimatske promjene mogu donijeti paradoksalne posljedice, uključujući i povećanje učestalosti teških zimskih uvjeta uprkos globalnom zagrijavanju.
Naučnici zaključuju da, iako se sezona snijega skraćuje, pojedinačne oluje i hladni periodi mogli bi u budućnosti postajati sve snažniji i opasniji za zajednice duž američke istočne obale.
