Škorpioni "osvajaju" brazilske gradove: Broj uboda porastao za 250 posto
Brzi rast gradova stvara idealne uvjete za širenje škorpiona, upozoravaju istraživači.
Škorpioni "osvajaju" brazilske gradove, upozorili su naučnici u novoj studiji koja povezuje naglu urbanizaciju i klimatske promjene s porastom broja ljudi koji doživljavaju ubode ovih životinja, piše Guardian.
Prema podacima brazilskog sistema za prijavu zaraznih bolesti, od 2014. do 2023. godine zabilježeno je više od 1,1 milion uboda škorpiona. U istom periodu broj prijava uboda porastao je čak 250 posto, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Frontiers in Public Health.
Porast broja slučajeva povezan je s brzim i neplanski razvijenim gradovima i favelama, koje karakterišu gusta naseljenost i loše odlaganje otpada. Urbana područja šire se na prirodna staništa škorpiona i stvaraju nove, pogodne uslove za njihov opstanak.
- Urbanizacija u Brazilu duboko je promijenila ekosisteme, rekla je glavna autorica studije Manuela Berto Pucca, docentica na Državnom univerzitetu Sao Paulo.
Gradovi nude sve što škorpioni trebaju: mnogo zaklona (u zidovima, odvodima, ruševinama i građevinskom otpadu), stalnu toplotu i pouzdan izvor hrane u obliku žohara i drugih urbanih beskralježnjaka.
Posebno im odgovaraju kanalizacije koje su tokom cijele godine tople, gotovo bez predatora i pune hrane, naročito žohara. Neke vrste škorpiona mogu preživjeti i do 400 dana bez hrane i razmnožavati se bez parenja, zbog čega ih je teško iskorijeniti. Toplija ljeta i periodi jakih kiša i suša također pogoduju njihovom širenju jer su prilagođeni toplim i vlažnim uslovima.
Prema privremenim podacima za 2024. godinu, škorpioni su u Brazilu uboli gotovo 200.000 ljudi, a 133 osobe su umrle nakon uboda.
Istraživači procjenjuju da će se između 2025. i 2033. pojaviti još dva miliona slučajeva. „Stvarne razmjere ovog problema vjerovatno su mnogo veće od onoga što pokazuju zvanične brojke“, naveli su istraživači, jer se mnogi ljudi odlučuju sami liječiti kod kuće i uopće ne traže ljekarsku pomoć.
- Radim na mjestima gdje je strah od uboda škorpiona svakodnevan, posebno u siromašnim i prenapučenim četvrtima, rekla je Pucca i dodala:
- Brojke nam pokazuju da će u budućnosti problem biti još veći.
Istraživači navode da 0,1 posto prijavljenih uboda završi smrću, a najugroženiji su djeca i starije osobe. Zdravi ljudi obično se potpuno oporave, ali mogu danima osjećati bol i nelagodu. Simptomi uključuju bol, peckanje, oticanje, crvenilo, trnce i mučninu.
U Brazilu, Paragvaju, Boliviji, Meksiku, Gvajani i Venezueli došlo je do „posebno alarmantnog porasta škorpionizma, medicinskog stanja izazvanog ubodom, tokom posljednjih decenija, što se pretvorilo u ozbiljnu javnozdravstvenu krizu“, navode autori nove studije.
Smatra se da u Evropi ima više od 35 autohtonih vrsta škorpiona, iako ne postoji sveobuhvatno istraživanje o promjenama u njihovim populacijama.
Istraživači naglašavaju da je prevencija ključna.
– Škorpioni se razmnožavaju u pretrpanim i vlažnim prostorima. Držite prostor čistim, zatvorite pukotine u zidovima, stavite mrežice na odvode i uvijek provjerite obuću, peškire i odjeću prije nego što ih upotrijebite, savjetuje Pucca.
Dr. Manuela González-Suárez, ekologinja sa Univerziteta Reading koja nije učestvovala u istraživanju, rekla je:
- Brojevi su mnogo veći nego što sam očekivala, radi se o značajnom porastu.
Dodaje da veća svijest o problemu može dovesti do češćeg prijavljivanja.
González-Suárez naglasila je da se ljudi ne trebaju pretjerano uznemiriti zbog rezultata istraživanja: „Mnogi ljudi koji dožive ubod nemaju ozbiljne reakcije, a stopa smrtnosti je relativno niska u poređenju s saobraćajnim nesrećama ili nasilnim zločinima.“
Brazilski zdravstveni sistem pruža besplatno liječenje nakon uboda škorpiona, a protuotrov je dostupan u nekim bolnicama i hitnim centrima. „Ako nekoga ubode škorpion, ne treba čekati da se simptomi pogoršaju, odmah treba otići u najbližu zdravstvenu ustanovu“, rekla je profesorica Eliane Candiani Arantes sa Univerziteta u Sao Paulu, jedna od autorica studije.
- Svi su ljudi ranjivi, posebno djeca, jer jedan mali ubod može ubiti dijete, dodala je.
Profesorica Nibedita Ray-Bennett sa Univerziteta u Leicesteru, predsjednica Mreže za sprječavanje smrti koje se mogu izbjeći (Avoidable Deaths Network), rekla je da ovo istraživanje jasno pokazuje kolika je potreba za hitnim djelovanjem.
Pucca je rekla da je jedna od najraširenijih zabluda to što mnogi škorpione smatraju "neprijateljima ljudi".
– Oni to nisu. Te se životinje brane, ne napadaju. One su dio prirodnog svijeta i imaju ključnu ulogu u ekosistemu, od kontrole populacije štetnika do očuvanja bioraznolikosti, zaključila je, prenosi Index.hr.
