Sastaju se Trump i Netanyahu: Kroje "dan poslije" za Gazu - kako će to izgledati?

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu sastaju se u ponedjeljak u Bijeloj kući po četvrti put ove godine, dok kruži plan za buduće upravljanje Gazom.

Pojas Gaze razoren je gotovo dvogodišnjim izraelskim genocidnim ratom, što bi čelični odnos SAD-a i Izraela moglo staviti na iskušenje, piše Al Jazeera.

Kolumna

Glas za Palestinu

Trump je obećao “veličinu na Bliskom istoku” i “nešto posebno” u još jednoj objavi pisanoj velikim slovima na svojoj platformi Truth Social u nedjelju. U posljednje vrijeme ponavlja izjave da je vrijeme da rat završi.

Plan od 21 tačke

Netanyahu je za Fox News rekao da Izrael sarađuje s Washingtonom da bi “plan zaživio”. Plan, nazvan “dan poslije”, predstavljen je prošle sedmice arapskim i muslimanskim liderima na marginama Generalne skupštine UN-a u New Yorku.

Prema izraelskim i zapadnim izvještajima, plan predviđa da Hamas mora osloboditi svih 48 preostalih zarobljenika u Gazi, od kojih se oko 20 vjeruje da su živi, u roku od dva dana. Hamasovim borcima navodno će biti omogućeno da napuste Gazu ili će im biti ponuđena amnestija ako se odreknu otpora. U enklavu pogođenu glađu ušla bi značajna humanitarna pomoć, određeni broj palestinskih zatvorenika bio bi oslobođen, a izraelske snage bi se postepeno povukle.

Hamas je u nedjelju saopćio da od posrednika Egipta i Katara nije dobio nikakav novi prijedlog, iako su oni navodno primili Trumpovu inicijativu. Grupa je dodala da će razmotriti novu ponudu za okončanje rata, dok je njeno oružano krilo, Brigade al-Qassam, upozorilo da je izgubljen kontakt s timovima koji drže dvojicu izraelskih zarobljenika u Gazi usred sve intenzivnije izraelske kopnene i zračne ofanzive, koja svakodnevno ubija desetine palestinskih civila i dodatno uništava područje.

Netanyahu između pritisaka

Premijer se čini spremnim prihvatiti plan iako on proturječi nekim temeljnim stavovima njegove krajnje desničarske vlade. Najistaknutije, plan ostavlja prostor za buduću palestinsku državu - što vodeći izraelski zvaničnici kategorički odbacuju.

Plan naglašava da Palestinci iz Gaze neće biti prisilno protjerani, već da imaju pravo povratka ukoliko odluče napustiti područje nakon dvogodišnjeg razornog rata. To je u suprotnosti sa stavovima ministara poput Bezalela Smotricha i Itamara Ben-Gvira, koji otvoreno zagovaraju uništenje Gaze, glad kao sredstvo pritiska i izgradnju ilegalnih izraelskih naselja u enklavi.

Oba ministra, koji i sami žive u ilegalnim naseljima i pod sankcijama su više zapadnih vlada, već su oštro kritizirali Trumpov plan, iako ga inače hvale kao najvećeg izraelskog saveznika u Bijeloj kući. Oni vjeruju da Netanyahu nema mandat da pristane na ovakav dogovor bez “eliminacije Hamasa” - cilja postavljenog u oktobru 2023.

U izraelskom Knessetu Netanyahuova koalicija, koju predvodi Likud s 32 zastupnika, već funkcioniše kao manjinska sa 60 od ukupno 120 mjesta. Krhku većinu dodatno su poljulali odlasci ultraortodoksnih stranaka nezadovoljnih pitanjem vojnog roka za vjerske studente. Smotrich i Ben-Gvir zajedno drže 13 mandata i potencijalno bi mogli srušiti vladu i izazvati izbore, ali zasad ne djeluje da će to učiniti, budući da Izrael nastavlja vojnu ofanzivu u Gazi i blokadu humanitarne pomoći.

Struktura buduće uprave Gaze

Plan koji je Trump iznio sastavljen je u saradnji s Izraelom i organizacijom kojom rukovodi bivši britanski premijer Tony Blair. On se spominje i kao mogući čelnik novoosnovanog tijela pod nazivom Međunarodna prelazna vlast za Gazu (GITA), koje bi upravljalo Gazom nakon svrgavanja Hamasa, potencijalno i nekoliko godina.

Prema pisanju izraelskog lista Haaretz, GITA bi imala međunarodni odbor sa zapadnim diplomatama, biznismenima i muslimanskim članovima radi sticanja kredibiliteta. Sjedište bi u početku bilo u Egiptu ili drugdje izvan Gaze, a ispod odbora bi radilo pet povjerenika zaduženih za humanitarna pitanja, obnovu, zakonodavstvo, sigurnost i koordinaciju s Palestinskom upravom, koja bi se reformirala radi preuzimanja vlasti u budućnosti.

Na terenu bi određene zadatke provodila palestinska tehnokratska vlast koju bi imenovao odbor, dok bi multinacionalne stabilizacione snage kontrolisale granice i obalu. Izrael je ipak već naglasio da će zadržati “sigurnosnu kontrolu” nad Gazom.

Predviđeni budžet GITA-e je 90 miliona dolara u prvoj godini, 133,5 miliona u drugoj i 164 miliona u trećoj, ne uključujući troškove obnove i humanitarne pomoći.