SAD od Irana zahtijeva ovih pet stvari: "Ako to ne uspije, kreću vojni udari"
Teheran, Iran/Majid Asgaripour/VIA REUTERS
Sjedinjene Američke Države u pregovore o iranskom nuklearnom programu ulaze s vrlo tvrdim zahtjevima. Washington i Teheran i dalje su daleko od dogovora koji bi spriječio rat, piše Wall Street Journal.
Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner danas su započeli ključnu rundu razgovora u Ženevi pod snažnim pritiskom "jastrebova" u administraciji i republikanaca u Kongresu da ne pristanu na sporazum koji bi se mogao tumačiti kao popuštanje Iranu.
Prema pisanju WSJ, ovo je pet ključnih zahtjeva SAD-a:
- Gašenje i demontaža sva tri glavna nuklearna postrojenja: Fordow, Natanz i Isfahan
- Predaja cjelokupnog obogaćenog uranija Sjedinjenim Državama
- Sporazum mora biti trajan, bez vremenskog ograničenja
- Nema obogaćivanja uranija, uz mogućnost rada samo medicinskog reaktora u Teheranu
- Tek minimalno ublažavanje sankcija odmah, a više tek ako Iran dugoročno poštuje dogovor
Američki pregovarači trebali su jasno poručiti da Iran mora demontirati svoja tri glavna nuklearna postrojenja u Fordowu, Natanzu i Isfahanu te predati sav preostali obogaćeni uranij SAD-u, dodaje se.
Washington također insistira da eventualni nuklearni sporazum mora biti trajan, bez vremenskog ograničenja, za razliku od sporazuma postignutog tokom administracije Baracka Obame, koji je predviđao postepeno ukidanje ograničenja. Republikanci su taj sporazum godinama nazivali preslabim. Trump je tokom prvog mandata izašao iz tog dogovora, poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja, i ponovo uveo oštre sankcije Iranu.
Američki zahtjevi dolaze nakon što je Trump u obraćanju o stanju nacije prekjučer upozorio da Iran nastavlja razvijati nuklearno oružje i balističke projektile koji bi mogli dosegnuti SAD, optužbe koje Teheran odbacuje, prenosi Index.hr.
"Posljednja prilika" za dogovor
Zahtjevi bi mogli biti teško prihvatljivi za Teheran u trenutku kada obje strane pokušavaju pronaći diplomatsku alternativu američkom napadu. Trump je zaprijetio vojnom akcijom ako se ne postigne dogovor te je u blizini Irana koncentrirao značajne snage, uključujući dva nosača aviona, napredne borbene avione, razarače i proturaketne sisteme.
Iran je poručio da bi svaki napad, pa i ograničen, smatrao okidačem za sveobuhvatan odgovor.
- Ovo bi mogla biti posljednja prilika za postizanje dogovora, rekao je Saeid Golkar, vanredni profesor na Univerzitetu Tennessee u Chattanoogi i stručnjak za iransku vojsku.
"Ako to ne uspije, SAD će vojnim sredstvima rješavati ono što ne mogu diplomatijom."
Iran nudi ustupke, ali...
Iran insistira na pravu na obogaćivanje uranija, ali nudi prijedloge kojima bi pokušao umiriti Washington. Među njima su smanjenje nivoa obogaćivanja sa trenutnih do 60 posto na 1,5 posto, privremena obustava obogaćivanja na nekoliko godina ili prerada u okviru arapsko iranskog konzorcija sa sjedištem u Iranu.
Rasprave su zasad hipotetičke jer je iranski nuklearni program u velikoj mjeri uništen u 12 dnevnom ratu s Izraelom i SAD-om prošlog juna.
SAD insistira na nultom obogaćivanju, ali američki zvaničnici navode da bi pregovarački tim mogao dopustiti Iranu ponovno pokretanje reaktora u Teheranu koji bi koristio vrlo nisko obogaćeni uranij u medicinske svrhe.
I takav ustupak suočava se s jakim otporom jastrebova unutar administracije i među republikanskim zastupnicima. Dio zvaničnika i zakonodavaca brine i zbog sadržaja i zbog dojma da bi Trump mogao prihvatiti sporazum s ograničenim obogaćivanjem.
Republikanski senator Lindsey Graham, blizak Trumpov saveznik, jučer je poručio da, ako se razmatra mogućnost da se Iranu dopusti "vrlo malo obogaćivanje uranija radi spašavanja obraza, zaboravite to".
Sankcije, projektili i regionalne milicije
Sjedinjene Države nude tek minimalno ublažavanje sankcija kao dio sporazuma, što je dodatna tačka prijepora jer Iran očekuje znatno veće olakšice za svoje opterećeno gospodarstvo, čije su slabosti početkom godine potaknule masovne proteste protiv režima.
Američki zvaničnici poručuju da Washington želi najprije vidjeti dugotrajno poštivanje sporazuma, a tek potom razmotriti dodatno ublažavanje sankcija i druge pogodnosti.
Iako bi Washington želio da Iran ograniči i svoj program balističkih projektila te podršku regionalnim saveznicima i milicijama, razgovori u Ženevi usmjereni su prvenstveno na sprječavanje iranskog puta prema nuklearnom oružju.
Neki zvaničnici smatraju da bi pitanja projektila i podrške milicijama mogli rješavati američki regionalni partneri uz podršku SAD-a. Drugi drže da bi Washington trebao insistirati na širem sporazumu koji bi obuhvatio nuklearni program, projektile i milicije, ali priznaju da bi i isključivo nuklearni dogovor bio značajan početak ako je to jedina dostupna opcija.
"Veliki problem"
Visoki američki zvaničnici izrazili su zabrinutost da Iran razvija balističke projektile većeg dometa, ali nisu iznosili dodatne pojedinosti.
- Neću nagađati koliko su daleko stigli, ali sasvim je jasno da pokušavaju razviti interkontinentalne balističke projektile, rekao je ministar vanjskih poslova Marco Rubio u srijedu novinarima.
"A iransko insistiranje da se o balističkim projektilima uopće ne razgovara veliki je, veliki problem. I tu ću stati."
Prema pisanju Wall Street Journala, razlike između Washingtona i Teherana ostaju duboke, a ulozi su visoki jer neuspjeh pregovora povećava vjerovatnoću direktnog vojnog sukoba.
