Rusija još uvijek nije službeno objavila rat Ukrajini: Na Putinu je sve veći pritisak da to učini
Uprkos više od milion žrtava, svakodnevnim raketnim i dronskim napadima na ukrajinske gradove i brojnim ratnim zločinima, Rusija ni nakon više od tri godine od početka invazije nije službeno objavila rat Ukrajini.
Kada je u februaru 2022. pokrenuo invaziju, ruski predsjednik Vladimir Putin je agresiju predstavio kao “specijalnu vojnu operaciju” s ciljem brzog zauzimanja Kijeva. I nakon više od tri godine, zvanična Moskva zadržala je taj termin, izbjegavajući riječ “rat” iz straha od unutrašnjih posljedica.
Politički rizik i reakcije stanovništva
Službena objava rata imala bi ozbiljne posljedice za rusku ekonomiju i industriju jer bi otvorila mogućnost potpune mobilizacije. Ipak, već djelimična mobilizacija iz septembra 2022. izazvala je masovne proteste širom Rusije, jasno pokazujući Putinu političku cijenu takvog poteza.
Kako navodi Karolina Hird iz američkog Instituta za proučavanje rata, Putin je svjesno “udaljio” rat od prosječnog stanovništva, ali bi otvoreno ratno stanje izazvalo ozbiljne političke probleme.
Unutrašnji pritisci i ekonomska realnost
Nakon nedavne ukrajinske operacije “Paučina”, pojavili su se zahtjevi iz redova tvrdolinijaša da se rat zvanično objavi. No, analitičari smatraju da je to malo vjerovatno – ruska ekonomija i industrija već funkcionišu kao da je zemlja u ratnom stanju.
Objava rata bi značila potpuno preusmjeravanje ekonomije prema ratnoj proizvodnji i opću mobilizaciju. Iako je Rusija u ovoj godini za odbranu izdvojila 6,3 posto BDP-a – najviše od Hladnog rata – to je daleko ispod potpunog ratnog kapaciteta. Za poređenje, Ukrajina je prošle godine za odbranu potrošila 34 posto BDP-a, dok je Velika Britanija u Drugom svjetskom ratu trošila preko 50 posto.
Ruski ambasador u Londonu Andrej Kelin tvrdi da taj podatak pokazuje kako Rusija i dalje vodi “specijalnu vojnu operaciju”, ali analitičari su skeptični. Federico Borsari iz Centra za evropsku politiku ističe da ruska odbrambena industrija, posebno proizvodnja dronova, raketa i oklopnih vozila, već radi punim kapacitetom.
Sve veća proizvodnja, sve manje resursa
U proteklim mjesecima Rusija je značajno povećala proizvodnju oružja, istovremeno trošeći zalihe. Prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe (HUR), proizvodnja balističkih raketa porasla je za najmanje 66 posto u odnosu na prošlu godinu.
“Rusija već vodi totalni rat protiv Ukrajine, ali nema dodatne zalihe oružja koje može aktivirati”, navodi Hird i upozorava da zbog toga nema prostora za veće eskalacije.
Ljudski resursi – glavni izazov
Jedino područje u kojem bi zvanična objava rata mogla znatno pojačati ruske kapacitete je ljudstvo. Putin izbjegava opću mobilizaciju zbog straha od nezadovoljstva i društvenih posljedica, te se oslanja na finansijske podsticaje za regrutaciju. Međutim, analitičari upozoravaju da ova strategija nije dugoročno održiva.
Borsari tvrdi da Rusija i dalje ima dostupno stanovništvo za novačenje, naročito u perifernim regijama, ali bi ti resursi mogli biti iscrpljeni do sredine 2026. godine. Ryhor Nizhnikau iz Finskog instituta za međunarodne odnose smatra da bi opća mobilizacija destabilizirala režim i dodatno opteretila privredu, što Putin želi izbjeći.
Geopolitičke posljedice objave rata
Objava rata Ukrajini bi imala i međunarodne implikacije. Jamie Shea tvrdi da bi time Putin izgubio mogućnost da pred američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i njegovim specijalnim izaslanikom Richardom Witkoffom glumi da mu je cilj samo djelimična pobjeda, ograničena na Donjeck i Krim.
Shea podsjeća da je Putin nedavno u Sankt Peterburgu izjavio da Rusija ne prijeti NATO-u, ali bi službena objava rata poslala potpuno suprotnu poruku.
