Rusija gradi vojnu infrastrukturu na granicama Baltika: Pripreme za rat?
Satelitski snimci vojne infrastrukture Rusije/Oslobođenje
Satelitski snimci pokazuju da se Rusija intenzivno širi, te jača vojne kapacitete duž svoje granice s Finskom i priprema se za preusmjeravanje dodatnih trupa prema zapadu, što se tumači kao moguća priprema za buduće sukobe s NATO savezom.
Najveći fokus je na Lenjingradskom vojnom okrugu, koji graniči s Finskom, Estonijom i Latvijom. Tamošnje manje brigade se reorganizuju u veće divizije od oko 10.000 vojnika, što je dio šireg plana za povećanje ukupnog broja vojnika na 1,5 miliona, prenosi Wall Street Journal.
Prema analitičarima iz OSINT firme Black Bird Group, Rusija gradi nove skladišne objekte, vojne smještaje i željezničke pruge blizu granica s Estonijom, Finskom i Norveškom. Satelitski snimci otkrivaju građevinske radove na dvije velike baze u blizini Finske i Norveške.
Finski vojni stručnjaci upozoravaju da je ova infrastruktura znak ozbiljnih priprema.
- Ako se obnavljaju željeznički terminali, to znači da treba početi obraćati pažnju, rekao je major Juha Kukkola s Finske Nacionalne odbrambene akademije.
Zapadni obavještajci procjenjuju da Rusija vojsku obnavlja brže nego što se očekivalo. General Christopher Cavoli, komandant američkih snaga u Evropi, potvrdio je pred Senatom da je ruska vojska sada brojnija nego na početku rata u Ukrajini.
Ruski vojni budžet porastao je na preko 6% BDP-a u 2025. godini, dok je prije invazije bio oko 3,6%. To je omogućilo maksimalan kapacitet proizvodnje oružja, uključujući znatno povećanje proizvodnje tenkova T-90M, sa 40 godišnje 2021. na oko 300 godišnje danas. Većina tih tenkova, navodi se, ostaje unutar Rusije.
Povećana je i proizvodnja artiljerije za oko 20%, a masovno se šire kapaciteti za proizvodnju dronova.
Prema izvještaju danske obavještajne službe iz februara, Rusija bi mogla biti spremna za veliki rat u Evropi u narednih pet godina, ako procijeni da je NATO slab. Jedan evropski zvaničnik upozorava da bi Rusija mogla prvo pokušati testirati jedinstvo NATO-a napadom na neku manju članicu, poput Estonije.
Michael Kofman iz Carnegie fondacije procjenjuje da bi ograničeni napad mogao uslijediti već dvije-tri godine nakon završetka rata u Ukrajini, dok bi širi sukob s NATO-om mogao izbiti u narednih sedam do deset godina.
Kukkola podsjeća da ruska vojna ambicija ima duboke istorijske korijene: "Bili su u Parizu nakon Napoleona, u Berlinu nakon nacista – iako se ne slažem s njihovim pogledima, razumijem zašto žele redizajnirati evropsku sigurnosnu arhitekturu."
Zbog ovih prijetnji, NATO zemlje na istoku, uključujući Poljsku i baltičke države, ubrzano jačaju odbranu, izlaskom iz sporazuma o zabrani mina, kopanjem rovova i postavljanjem protivtenkovskih prepreka.
Istovremeno, predsjednik Putin naglašava stratešku važnost Arktika, upozoravajući da NATO vidi taj region kao moguće poprište budućih sukoba. Iako tvrdi da Rusija ne prijeti nikome, Putin poručuje da će čvrsto braniti suverenitet u toj oblasti.
