Rusi prijete: Ove dvije NATO države bi bile prve potencijalne mete nuklearnog udara
Ukrajina insistira na teritorijalnom integritetu dok Rusija pokušava kroz diplomatski jezik učvrstiti kontrolu nad okupiranim područjima, a SAD upozorava da bi se mogao povući iz posredničke uloge ako ne vidi konkretan napredak u pregovorima.
Volodimir Zelenski odbacuje bilo kakvu ideju zamrzavanja sukoba i poručuje da pravedan mir ne može značiti nagradu za agresora, dok iz Washingtona stižu signali o potrebi kompromisa.
Američki državni sekretar Marco Rubio naglašava da bi bez pomaka Sjedinjene Države mogle napustiti pregovore: „Dvije strane moraju dostaviti konkretne prijedloge. Ako ne bude napretka, povući ćemo se kao posrednici u ovom procesu.”
Donald Trump, koji tvrdi da bi mogao okončati rat koristeći svoj odnos s ruskim predsjednikom, šalje nejasne poruke – od toga da Putin želi mir, do toga da „možda i ne želi“, prenoi Jutarnji.
Kremlj poručuje da su politička rješenja prioritet, ali da ciljevi rata ostaju. Sergej Lavrov kaže da je Moskva spremna na dijalog bez preduvjeta, ali istovremeno odbacuje ukrajinski prijedlog o 30-dnevnom prekidu vatre kao „preduvjet“.
U međuvremenu, Evropa pokazuje ograničene vojne kapacitete. Prema pisanju britanskog Timesa, zemlje EU jedva bi skupile 25.000 vojnika za mirovnu misiju. Nedostatak ljudstva, finansija i političke volje, osobito u Njemačkoj, Italiji i Španiji, dodatno komplicira ulogu EU u osiguravanju mira.
Ruski napadi se nastavljaju i pored najavljenog trodnevnog primirja. U Harkivu i Dnjipru poginula je najmanje jedna osoba, a ranjeno je više desetaka.
Vrhovni komandant ukrajinske vojske Oleksandr Sirski navodi da ruske snage trpe velike gubitke dok pokušavaju probiti linije obrane. Ukrajinska strana tvrdi da su mete napada bile civilne lokacije, uključujući bolnice i energetska postrojenja, što baca sumnju na iskrenost ruskih mirovnih poruka.
Dmitrij Medvedev dodatno podiže tenzije prijetnjama da bi Švedska i Finska, kao nove članice NATO-a, mogle postati mete nuklearnih udara. U izjavi za agenciju TASS Medvedev je još jednom demonstrirao tvrdolinijaški stav koji osnažuje rusku strategiju odvraćanja putem zastrašivanja.
Unatoč ruskoj najavi trodnevnog primirja od 8. do 10. maja, borbe se ne smiruju. Ruski dronovi pogodili su Harkiv i Dnjipro ranivši više desetaka ljudi i ubivši najmanje jednu osobu. Ukrajinske vlasti izvještavaju o intenziviranju napada, osobito na Pokrovskom pravcu, gdje ruske snage pokušavaju probiti linije obrane.
Vrhovni zapovjednik ukrajinskih Oružanih snaga Oleksandr Sirski kaže da Rusija svakodnevno šalje nove jedinice na front, što rezultira velikim gubicima među njezinim vojnicima, dok ruska strana javnosti prikazuje "iluzorne uspjehe". Ukrajinska vojska dodaje da su meta napada bile civilne mete i infrastruktura, uključujući bolnice i energetske objekte, što dodatno potkopava vjerodostojnost bilo kakvog ruskog poziva na prekid vatre.
