Reuters: Trump ozbiljno razmišlja o napadu na Iran - evo kako bi to mogao učiniti

Američki predsjednik Donald Trump razmatra opcije protiv Irana koje uključuju ciljane napade na sigurnosne snage i lidere s ciljem ohrabrivanja demonstranata, izjavilo je više izvora za Reuters, dok su izraelski i arapski zvaničnici rekli da sama zračna sila ne može srušiti vjerske vlasti u Teheranu.

Dva američka izvora upoznata s razgovorima navela su da Trump želi stvoriti uslove za promjenu vlasti nakon što je obračun s protestima ranije ovog mjeseca ugušio širom zemlje rasprostranjen pokret, uz hiljade poginulih.

"Vrijeme ističe"

Trump ponovo prijeti: Ogromna armada plovi ka Iranu, sljedeći napad će biti daleko gori

Kako bi to postigao, razmatraju se opcije udara na komandante i institucije koje Washington smatra odgovornim za nasilje, s ciljem da se demonstrantima ulije povjerenje da mogu zauzeti vladine i sigurnosne objekte, rekli su izvori.

Jedan američki izvor naveo je da opcije o kojima Trumpovi savjetnici razgovaraju uključuju i znatno veći napad s dugoročnim učinkom, moguće usmjeren na balističke rakete koje mogu dosegnuti američke saveznike na Bliskom istoku ili na iranske programe obogaćivanja nuklearnog materijala.

Drugi američki izvor rekao je da Trump još nije donio konačnu odluku o pravcu djelovanja, uključujući i to hoće li se odlučiti za vojni put.

Dolazak američkog nosača aviona i pratećih ratnih brodova na Bliski istok ove sedmice proširio je Trumpove sposobnosti za eventualnu vojnu akciju, nakon što je više puta prijetio intervencijom zbog iranskog obračuna s protestima.

Četiri arapska zvaničnika, tri zapadna diplomata i jedan visoki zapadni izvor, čije su vlade bile upoznate s razgovorima, izrazili su zabrinutost da bi takvi udari, umjesto da izvedu ljude na ulice, mogli dodatno oslabiti pokret koji je već u šoku nakon najkrvavije represije vlasti od Islamske revolucije 1979. godine.

Alex Vatanka, direktor programa za Iran pri Middle East Instituteu, rekao je da su iranski protesti, bez masovnih vojnih dezertiranja, ostali "herojski, ali nadjačani".

Izvori u ovoj priči zatražili su anonimnost zbog osjetljivosti teme. Iransko ministarstvo vanjskih poslova, američko Ministarstvo odbrane i Bijela kuća nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Ured izraelskog premijera odbio je komentirati.

Trump je u srijedu pozvao Iran da sjedne za pregovarački sto i postigne dogovor o nuklearnom oružju, upozorivši da bi svaki budući američki napad bio teži od junske kampanje bombardiranja tri nuklearna postrojenja. Brodove u regiji opisao je kao "armadu" koja plovi prema Iranu.

Visoki iranski zvaničnik rekao je Reutersu da se Iran "priprema za vojnu konfrontaciju, dok istovremeno koristi diplomatske kanale". Međutim, dodao je da Washington ne pokazuje spremnost za diplomatiju.

Iran, koji tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo civilne prirode, spreman je za dijalog "na osnovu međusobnog poštovanja i interesa", ali će se braniti "kao nikada prije" ako bude prisiljen, saopćila je iranska misija pri Ujedinjenim nacijama u objavi na mreži X.

Trump javno nije precizirao šta očekuje od eventualnog sporazuma. Raniji pregovarački zahtjevi njegove administracije uključivali su zabranu da Iran samostalno obogaćuje uranij, kao i ograničenja na balističke rakete dugog dometa i mrežu naoružanih saveznika Teherana na Bliskom istoku.

Granice zračne sile

Visoki izraelski zvaničnik s direktnim uvidom u planiranje između Izraela i Sjedinjenih Američkih Država rekao je Reutersu da Izrael ne vjeruje kako zračni udari sami mogu srušiti Islamsku Republiku, ako je to cilj Washingtona.

- Ako želite srušiti režim, morate poslati vojnike na teren, rekao je, dodajući da bi čak i u slučaju da Sjedinjene Države ubiju vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija, Iran "dobio novog lidera koji bi ga zamijenio".

Samo kombinacija vanjskog pritiska i organizirane domaće opozicije može promijeniti politički pravac Irana, rekao je zvaničnik.

Prema njegovim riječima, iransko rukovodstvo oslabljeno je nemirima, ali i dalje čvrsto drži kontrolu, uprkos dubokoj ekonomskoj krizi koja je potaknula proteste.

Više američkih obavještajnih izvještaja došlo je do sličnog zaključka: uslovi koji su doveli do protesta i dalje postoje i slabe vlast, ali bez velikih unutrašnjih pukotina, rekla su dva izvora upoznata s procjenama.

Zapadni izvor naveo je da vjeruje kako Trumpov cilj izgleda više kao inženjering promjene na vrhu vlasti, a ne potpuno rušenje režima, što bi ličilo na slučaj Venecuele, gdje je američka intervencija zamijenila predsjednika bez potpune promjene sistema.

Khamenei je javno priznao da je tokom protesta poginulo nekoliko hiljada ljudi. Za nemire je optužio Sjedinjene Američke Države, Izrael i ono što je nazvao "huškačima".

Američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je u nemirima poginulo 5.937 ljudi, uključujući 214 pripadnika sigurnosnih snaga, dok službeni podaci govore o 3.117 poginulih. Reuters nije mogao nezavisno potvrditi ove brojke.

Khamenei zadržava kontrolu, ali je manje vidljiv

U 86. godini života, Khamenei se povukao iz svakodnevnog upravljanja državom, smanjio javna pojavljivanja i vjeruje se da boravi na sigurnim lokacijama nakon izraelskih udara prošle godine u kojima je stradalo mnogo visokih iranskih vojnih lidera, rekli su regionalni zvaničnici.

Svakodnevno upravljanje prešlo je na ličnosti bliske Iranskoj revolucionarnoj gardi, uključujući višeg savjetnika Alija Larijanija. Moćna Garda dominira sigurnosnim aparatom i velikim dijelovima ekonomije.

Ipak, Khamenei zadržava konačnu riječ o ratu, nasljeđivanju i nuklearnoj strategiji, što znači da je politička promjena izuzetno teška dok je on na sceni, naveli su izvori. Iransko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na pitanja o Khameneijevoj ulozi.

U Washingtonu i Jerusalemu, neki zvaničnici tvrde da bi tranzicija u Iranu mogla razbiti nuklearni zastoj i dugoročno otvoriti vrata saradnji sa Zapadom, rekli su dvojica zapadnih diplomata.

Međutim, upozorili su da ne postoji jasan Khameneijev nasljednik. U tom vakuumu, prema mišljenju arapskih zvaničnika i diplomata, Iranska revolucionarna garda mogla bi preuzeti vlast, dodatno učvrstiti tvrdu liniju, produbiti nuklearni spor i povećati regionalne tenzije.

Svaki nasljednik za kojeg bi se smatralo da je došao pod stranim pritiskom bio bi odbačen i mogao bi ojačati, a ne oslabiti Gardu, rekao je jedan zvaničnik.

Širom regije, od Zaljeva do Turske, zvaničnici kažu da preferiraju obuzdavanje, a ne kolaps Irana, ne iz simpatija prema Teheranu, već iz straha da bi haos u zemlji od 90 miliona stanovnika, ispresijecanoj sektaškim i etničkim linijama, mogao izazvati nestabilnost daleko izvan njenih granica.

Rascjepkani Iran mogao bi skliznuti u građanski rat, kao što se dogodilo nakon američke invazije na Irak 2003. godine, upozorila su dva zapadna diplomata, što bi dovelo do priliva izbjeglica, jačanja islamističkog nasilja i poremećaja protoka nafte kroz Hormuški moreuz, jedno od ključnih globalnih energetskih uskih grla.

Najveći rizik, upozorio je Vatanka, jeste fragmentacija u "ranu fazu Sirije", s rivalskim jedinicama i pokrajinama koje se bore za teritorij i resurse.

Regionalni odjek

Zaljevske države, dugogodišnji američki saveznici i domaćini velikih američkih baza, strahuju da bi bile prve mete iranske odmazde, koja bi mogla uključivati raketne ili bespilotne napade Irana ili napade Huta iz Jemena, saveznika Teherana.

Saudijska Arabija, Katar, Oman i Egipat lobirali su u Washingtonu protiv udara na Iran. Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman rekao je iranskom predsjedniku Masoudu Pezeshkianu da Rijad neće dozvoliti da se njegov zračni prostor ili teritorija koriste za vojne akcije protiv Teherana.

- Sjedinjene Države mogu povući obarač, ali neće živjeti s posljedicama. Mi hoćemo, rekao je jedan arapski izvor.

Mohannad Hajj Ali iz Carnegie Middle East Centra rekao je da američko raspoređivanje snaga sugerira da se planiranje pomjerilo s jednog udara na nešto dugotrajnije, vođeno uvjerenjem u Washingtonu i Jerusalemu da bi Iran mogao obnoviti svoje raketne sposobnosti i na kraju militarizirati obogaćeni uranij.

Najvjerovatniji ishod je "sporo trošenje sistema kroz dezertiranja elita, ekonomsku paralizu i spornu sukcesiju, koje će ga iscrpljivati dok ne pukne", zaključio je Vatanka.