Reuters objavio Putinove uslove za mir: Evo šta Rusija traži od Ukrajine

Ruski predsjednik Vladimir Putin zahtijeva da Ukrajina preda cijelu istočnu regiju Donbas, odustane od ambicija za članstvo u NATO-u, ostane neutralna i spriječi prisustvo zapadnih trupa u zemlji, rekli su za Reuters tri izvora upoznata s informacijama u vrhu Kremlja.

Putin se, podsjetimo, u petak u Aljasci sastao s američkim kolegom Donaldom Trumpom na prvom rusko-američkom samitu u više od četiri godine. Prema izvorima, gotovo cijeli trosatni zatvoreni sastanak bio je posvećen razgovorima o tome kako bi kompromis oko Ukrajine mogao izgledati. Putin je nakon sastanka, stojeći pored Trumpa, rekao da bi susret mogao otvoriti put miru u Ukrajini, ali nijedan od lidera nije iznio konkretne detalje.

Kolumna

Ukrajina: mir je (još) daleko

Prema najdetaljnijem ruskom izvještavanju do sada o Putinovoj ponudi na samitu, Reuters je uspio opisati glavne konture onoga što Kremlj želi vidjeti u mogućem mirovnom sporazumu kojim bi se okončao rat u kojem su poginule i ranjene stotine hiljada ljudi. U suštini, kažu ruski izvori, Putin je ublažio teritorijalne zahtjeve koje je postavio u junu 2024, kada je tražio da Kijev preda sve četiri ukrajinske oblasti koje Moskva tvrdi da su dio Rusije: Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini - koje čine Donbas - te Herson i Zaporižje na jugu.

Kijev je tada te uslove odbacio kao kapitulaciju. U novom prijedlogu, ruski predsjednik i dalje zahtijeva da se Ukrajina potpuno povuče s dijelova Donbasa koje još uvijek kontroliše. Zauzvrat, Moskva bi zaustavila trenutne linije fronta u Zaporižju i Hersonu, rekli su izvori. Prema američkim procjenama i podacima iz otvorenih izvora, Rusija trenutno kontroliše oko 88 posto Donbasa i 73 posto Zaporižja i Hersona. Moskva je također spremna vratiti male dijelove Harkivske, Sumske i Dnjepropetrovske oblasti koje trenutno drži.

Putin, međutim, ostaje pri svojim zahtjevima da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u i da se od Alijanse dobije pravno obavezujuće obećanje da se neće širiti dalje na istok, kao i da ukrajinska vojska bude ograničena te da ne bude zapadnih trupa na tlu Ukrajine u okviru mirovne misije.

Dvije strane ipak ostaju daleko od dogovora, više od tri godine nakon što je Putin naredio invaziju, poslije aneksije Krima 2014. i višegodišnjeg sukoba na istoku Ukrajine između proruskih separatista i ukrajinske vojske.

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine nije imalo komentar na prijedloge. Predsjednik Volodimir Zelenski više puta je odbacio ideju povlačenja s međunarodno priznatih teritorija. Donbas, naglašava, predstavlja "tvrđavu" koja sprečava dublje ruske prodore.

- Ako govorimo o pukom povlačenju s istoka, to ne možemo učiniti. To je pitanje opstanka naše zemlje, riječ je o najjačim odbrambenim linijama, rekao je Zelenski u četvrtak.

Članstvo u NATO-u ostaje strateški cilj ukotvljen u ukrajinskom ustavu, a Kijev ga vidi kao najpouzdaniju sigurnosnu garanciju. Zelenski je dodao da Rusija ne može odlučivati o proširenju NATO-a.

Bijela kuća i NATO nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar. Američki analitičar Samuel Charap iz RAND-a smatra da je zahtjev da se Ukrajina povuče iz Donbasa za Kijev politički i strateški neprihvatljiv.

- Otvorenost prema "miru" pod uvjetima koji su drugoj strani kategorički neprihvatljivi može biti više performans za Trumpa nego znak istinske spremnosti na kompromis, rekao je.

Trenutno ruske snage kontrolišu petinu Ukrajine, površinu približnu američkoj saveznoj državi Ohio. Izvori bliski Kremlju rekli su da je samit u Anchorageu pružio najbolju šansu za mir od početka rata jer su prvi put detaljno razgovarali o ruskim uvjetima i Putin je pokazao spremnost na ustupke.

- Putin je spreman na mir - na kompromis. To je poruka koja je prenesena Trumpu, kazao je jedan od izvora. No, i sami su naglasili da je neizvjesno hoće li Ukrajina pristati na predaju preostalog Donbasa, a ako ne, rat će se nastaviti. Također, nejasno je hoće li SAD priznati rusku kontrolu nad ukrajinskom teritorijom.

Trump, koji sebe želi upisati kao "predsjednika mirotvorca", rekao je da želi okončati "krvoproliće" i najavio sastanak Putina i Zelenskog, nakon kojeg bi uslijedio trilateralni samit.

- Vjerujem da Vladimir Putin želi da ovo završi. Siguran sam da ćemo to riješiti, kazao je Trump uz Zelenskog u Bijeloj kući.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je Putin spreman sastati se sa Zelenskim, ali da se sva pitanja prvo moraju razraditi te da postoji pitanje legitimiteta Zelenskog. Putin više puta dovodi u pitanje njegov mandat, jer je predsjednički rok Zelenskog istekao u maju 2024, a zbog rata izbori nisu održani. Kijev tvrdi da Zelenski ostaje legitimni predsjednik. Lideri Britanije, Francuske i Njemačke ostaju skeptični prema Putinovoj navodnoj spremnosti da okonča rat.

Prema ruskim izvorima, važnu ulogu u organizaciji samita imao je Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff, koji se 6. augusta sastao s Putinom u Kremlju. Tada je Putin jasno signalizirao spremnost na kompromis i izložio konture prihvatljivog mirovnog dogovora. Ako bi Rusija i Ukrajina postigle dogovor, moguć je i trostrani sporazum Rusija-Ukrajina-SAD koji bi priznao Vijeće sigurnosti UN-a. Druga opcija je povratak na neuspjele istanbulske pregovore iz 2022, gdje je Ukrajina razmatrala trajnu neutralnost u zamjenu za sigurnosne garancije pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a.

- Postoje dvije opcije: rat ili mir. Ako nema mira, onda slijedi još rata, zaključio je jedan od izvora.