Putinova prijetnja mijenja Evropu: Ova država nakon 30 godina ponovo uspostavlja vojni rok
Nakon gotovo tri decenije pauze, Francuska se sprema za ponovnu uspostavu vojnog roka, što se tumači kao snažan signal da je sigurnosni pejzaž Evrope u procesu duboke transformacije pod uticajem djelovanja ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Kako prenosi Politico, predsjednik Emmanuel Macron planira u četvrtak, tokom posjete kasarni Varces u francuskim Alpama, najaviti uvođenje novog oblika nacionalne službe. Riječ je o desetomjesečnom dobrovoljnom programu, otvorenom za muškarce i žene, koji bi predstavljao znatno blaži pristup od obavezne vojne službe kakva trenutno postoji u pojedinim nordijskim i baltičkim državama.
Dok su Latvija i Hrvatska posljednje članice EU koje su vratile obavezni vojni rok, Francuska bira model koji ne uključuje prisilu, ali koji ipak ima ambiciju da značajno ojača vojni kapacitet zemlje. Nuklearna sila i jedina članica EU s globalnim vojnim dosegom, Francuska vidi ovaj korak kao politički i bezbjednosno važan potez.
Pitanje regrutacije u Francuskoj povremeno se vraćalo u javni diskurs još otkako je obavezna služba ukinuta 1997. godine. Lijevo orijentirane političke snage zalagale su se za njezino ponovno uvođenje kako bi se ojačala društvena kohezija, kroz zajednički angažman mladih ljudi iz različitih sredina. Desnica je, s druge strane, isticala vojnu službu kao sredstvo za jačanje patriotizma i autoriteta kod mladih generacija.
Međutim, trenutni motivi iza Macronove inicijative nisu primarno ideološki – oni su vojni. Sve veće strateške ambicije Francuske, u kombinaciji s pojačanom prijetnjom iz Rusije, stvorile su potrebu za dodatnim ljudstvom unutar oružanih snaga.
Procjene među evropskim sigurnosnim analitičarima ukazuju na to da bi Rusija mogla predstavljati još veću prijetnju NATO savezu do 2030. godine. U tom kontekstu, popunjavanje postojećih vojnih kapaciteta obučenim kadrom postalo je ključni prioritet.
Francuska trenutno raspolaže s oko 201.000 aktivnih pripadnika oružanih snaga, čime je druga po veličini vojska u EU, odmah iza Poljske. Dodatno, zemlja ima oko 45.000 pričuvnika, a planira povećati taj broj na 105.000 do 2035. godine. Upravo bi novi dobrovoljni vojni program trebao poslužiti kao glavni instrument za ostvarenje tog cilja.
