Putin se pohvalio "letećim Černobilom": Evo kako mu je Trump odgovorio
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da objava njegova ruskog kolege Vladimira Putina o testiranju krstareće rakete na nuklearni pogon „nije primjerena“, naglasivši da Putin „treba završiti rat u Ukrajini“, a ne testirati rakete, rekao je Trump novinarima u avionu Air Force One.
Putin je jučer objavio da je Rusija uspješno testirala krstareću raketu na nuklearni pogon Burevjesnik (9M730 Burevestnik, koje je NATO nazvao SSC-X-9 Skyfall), koju Moskva tvrdi da može izbjeći svaki obrambeni sustav i koja će početi biti raspoređivana. Rusi za raketu koriste i opis „nepobjediva“, dok zapadne medije i stručnjake često citiraju pod nadimkom „leteći Černobil“.
Načelnik glavnog stožera ruskih oružanih snaga, general Valerij Gerasimov, rekao je Putinu da je projektil preletio 14.000 km i bio u zraku oko 15 sati tijekom testiranja 21. oktobra. Putin je izjavio da su mu neki ruski stručnjaci rekli da takvo oružje vjerojatno neće biti moguće napraviti, ali da je sada završeno njegovo „ključno testiranje“.
Gerasimov je istaknuo da je ovaj test bio poseban jer je projektil letio na nuklearni pogon i prelazio velike udaljenosti, pri čemu je domet opisan kao u biti neograničen i sposoban zaobilaženje postojećih proturaketnih sustava. Putin je poručio da su „naše moderne nuklearne snage odvraćanja na najvišoj razini“ te da su strateške snage potpune zaštite ruske sigurnosti.
Rusija i Sjedinjene Američke Države zajedno posjeduju otprilike 87 posto globalnog nuklearnog arsenala: prema Federaciji američkih znanstvenika (FAS), Rusija ima 5.459 nuklearnih bojevih glava, a SAD 5.177. U Kremlju tvrde da su strateške snage u stanju očuvati nacionalnu sigurnost Ruske Federacije i Saveza Rusije i Bjelorusije.
Program Burevjesnik prate brojni neuspjesi. Prema procjenama američkih obavještajnih službi, Rusija je od oktobra 2023. izvela 13 testiranja, ali nijedno nije bilo u potpunosti uspješno; najduži zabilježeni let trajao je svega dvije minute i projektil je prešao tek 35 kilometara. Jedan od testova 2019. završio je tragično: nakon pada projektila u Barentsovo more tijekom izvlačenja je došlo do eksplozije u kojoj je poginulo sedam ljudi, među kojima nuklearni stručnjaci, a radioaktivni tragovi detektirani su i u Skandinaviji.
Već 2020. tadašnji američki izaslanik za kontrolu naoružanja Marshall Billingslea upozoravao je Moskvu da obustavi razvoj projekta zbog golemih ekoloških rizika, upozorivši na mogućnost ispuštanja radioaktivnog materijala tijekom leta i kontaminacije područja pada. Unatoč tome, Putin je u oktobru 2023. izjavio da je jedno od posljednjih testiranja „uspješno“ te da je razvoj Burevjesnika „gotovo završen“.
Burevjesnik se razlikuje od standardnih krstarećih projektila po tome što umjesto mlaznog motora koristi nuklearni reaktor za pogon. Teoretski, takav pogon omogućio bi projektu da ostane u letu vrlo dugo — za razliku od klasičnih projektila — pa bi domet mogao biti ekstremno velik. SAD je u 1950-ima istraživao sličan koncept u okviru projekta Pluton, ali ga je odustajanje od projekta zaustavilo zbog opasnosti za civilno stanovništvo.
Ravnatelj britanske obrambene obavještajne službe James Hockenhull 2020. upozorio je da Moskva testira sustav s „globalnim dosegom koji omogućuje napad iz neočekivanih smjerova“ i s „gotovo neodređenim vremenom krstarenja“, što znači da bi projektil mogao dugo kružiti iznad mete prije napada. Takva sposobnost bi Rusiji teoretski omogućila napade iz neočekivanih pravaca i čak dosezanje međukontinentalnih ciljeva pod uvjetima koje Putin spominje.
Usporedno s Tomahawkom, američka krstareća raketa s dometom do oko 2.500 kilometara, Burevjesnik bi teoretski mogao ostati u zraku danima i tako doseći ciljeve koji su izvan dosega standardnih krstarećih projektila — pa i ciljeve u SAD-u, ako bi raketa letjela nisko kako bi izbjegla radare. Ipak, precizno navođenje takvog projektila i dalje predstavlja ogroman tehnički izazov.
Iako Burevjesnik može biti teže otkriti zbog manjih toplinskih signala tijekom krstarenja u odnosu na balističke rakete, ta prednost slabi što ga se dulje pušta da kruži. Stavljanje projektila u stanje pripravnosti na duže razdoblje dalo bi kopnenim, pomorskim, zračnim i svemirskim obrambenim sredstvima NATO-a više vremena za otkrivanje i presretanje projektila, zaključuju stručnjaci.
