Protesti nastavljeni u Iranu: Režim ih sve više gleda kao vojno pitanje, zaprijetili SAD-u
Iz Teherana je stigao oštar odgovor na najave moguće američke intervencije, dok se u Iranu već danima nastavljaju protuvladini proteste praćeni pojačanim sigurnosnim mjerama i hapšenjima. Predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf poručio je da će Iran uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država.
Ghalibaf je izjavio da bi u slučaju američke vojne akcije Izrael i američke vojne baze u regiji postali „legitimne mete“. Njegove riječi izrečene su tokom sjednice parlamenta, dok su zastupnici uzvikivali „Smrt Americi!“.
Iranski čelnici i ranije su za val protesta optuživali Washington. Vrhovni vođa Ali Khamenei izjavio je u petak da proteste „uništavaju vlastite ulice kako bi ugodili predsjedniku druge države“.
U isto vrijeme, izraelski premijer Benjamin Netanyahu i američki ministar vanjskih poslova Marco Rubio razgovarali su telefonom o mogućnosti američke intervencije u Iranu. Izraelski izvori navode da se Izrael nalazi u stanju visoke pripravnosti zbog takvog scenarija, dok američki dužnosnici potvrđuju da je razgovor održan, ali bez iznošenja detalja.
Američki predsjednik Donald Trump ponovo je zaprijetio intervencijom, poručivši putem svoje platforme Truth Social da su Sjedinjene Države „spremne pomoći“. Najave dolaze u trenutku pojačanog američkog intervencionizma, nakon događaja u Venezueli i ranijih američkih zračnih napada na Iran.
Unatoč nacionalnoj blokadi interneta koja traje više od 48 sati, protestne aktivnosti se nastavljaju. Institut za proučavanje rata zabilježio je 60 protesta u 15 pokrajina, od kojih je osam bilo velikih, s više od 1000 sudionika. Vjeruje se da je stvarni broj veći jer blokada otežava razmjenu informacija, dok protestanti navodno koriste satelitski internet Starlink za komunikaciju sa stranim medijima.
Prema istom izvoru, iranski režim sve više proteste tretira kao vojno, a ne policijsko pitanje. Regularna vojska Artesh objavila je izjavu u kojoj se obavezuje na zaštitu nacionalnih interesa i javne imovine, optužujući Sjedinjene Države i Izrael za zavjeru. Istovremeno se pojavljuju nepotvrđene informacije o raspoređivanju vojnih snaga u Karaju, dok građani javljaju da su snage IRGC već otvorile vatru na proteste u gradovima poput Bukana i Kermanshaha.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha osudio je postupke iranskih vlasti i pozvao međunarodnu zajednicu na jači pritisak na Teheran.
„Iranska potpora ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i ugnjetavanje vlastitih građana dio su iste politike nasilja i nepoštovanja ljudskog dostojanstva“, napisao je Sibiha.
Dodao je da „iranski narod zaslužuje zaštitu svojih temeljnih građanskih prava, uključujući pristup informacijama i slobodu okupljanja“ te da „Iranci zaslužuju normalan život, bez straha, život u slobodi, sigurnosti i blagostanju“.
Iranski državni odvjetnik Mohammad Movahedi Azad izjavio je da će se sudjelovanje u protestima smatrati neprijateljstvom prema Bogu, za što je predviđena smrtna kazna. U jednoj općini u pokrajini Teheran uhapšeno je 100 ljudi, uz optužbe da su remetili javni red i koristili vatreno i hladno oružje.
Protuvladini protesti u Iranu započeli su 28. prosinca nakon naglog pada vrijednosti rijala, a od tada su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.
