Pred Trumpom su nove opcije napada na Iran: Pentagon mu predstavio jednu posebno rizičnu
Američkom predsjedniku Donaldu Trumpu u posljednjim danima predstavljen je znatno širi skup mogućih vojnih poteza prema Iranu, koji uključuju daljnje napade na nuklearna i raketna postrojenja, ali i scenarije usmjerene na slabljenje ili uklanjanje iranskog vrhovnog vodstva. Više američkih dužnosnika navodi da se razmatrane opcije sada razlikuju od onih koje su bile na stolu prije nekoliko sedmica, u vrijeme masovnih protesta protiv iranskih vlasti.
Prema navodima izvora, novi prijedlozi Pentagona obuhvataju i mogućnost direktnih udara američkih snaga na ciljeve unutar Irana. Sagovornici ističu da se okolnosti u međuvremenu promijenile, jer su protesti u zemlji, barem za sada, nasilno ugušeni. Trump istovremeno od Teherana zahtijeva dodatne korake kojima bi se obustavio razvoj nuklearnog oružja i prekinula podrška posredničkim grupama koje djeluju protiv Izraela i utiču na stabilnost Bliskog istoka.
Iako su vojne opcije detaljno razrađene, američki dužnosnici naglašavaju da predsjednik još nije dao odobrenje za bilo kakvu akciju niti je izabrao konkretan plan. Diplomatsko rješenje i dalje se smatra mogućim, a dio Trumpovih saradnika tvrdi da je sama prijetnja vojnom silom zamišljena kao način da se Iran primora na pregovore. U tom kontekstu, unutar administracije se razmatra i pitanje održivosti eventualne promjene režima.
“Kao vrhovni zapovjednik najmoćnije vojske na svijetu, predsjednik Trump ima na raspolaganju brojne opcije kad je riječ o Iranu”, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly. “Predsjednik je rekao kako se nada da nikakva akcija neće biti potrebna, no iranski režim trebao bi postići dogovor prije nego što postane prekasno.”
Tokom ranijih protesta u Iranu, američka administracija je razmatrala udare na nuklearna postrojenja, ali i na simbolične ciljeve, uključujući sjedišta paravojnih struktura povezanih s gušenjem demonstracija. Trump je tada odustao od vojne akcije nakon što su iranske vlasti objavile da su obustavile stotine planiranih pogubljenja, a Izrael i pojedine arapske zemlje zatražile odgodu napada.
Dio američkih zvaničnika poredi trenutni pristup prema Iranu s politikom koju je Washington vodio prema Venezueli, gdje su Sjedinjene Države mjesecima pojačavale pritisak kako bi natjerale tadašnjeg predsjednika Nicolása Madura da napusti vlast. Taj pokušaj nije uspio, što je kasnije dovelo do američke vojne intervencije i Madurovog hapšenja. On i njegova supruga trenutno se nalaze u pritvoru u Brooklynu i čekaju suđenje.
Kada je riječ o Iranu, unutar američke administracije postoji sumnja da će Teheran prihvatiti postavljene uvjete. Među njima su trajni prekid obogaćivanja uranija, potpuno odricanje od nuklearnih zaliha, uključujući više od 435 kilograma materijala obogaćenog gotovo do razine potrebne za izradu bombe, kao i ograničenja balističkog raketnog programa. Većina tog uranija, prema navodima, i dalje se nalazi pod ruševinama nakon zračnih udara iz juna prošle godine.
Zahtjevi uključuju i prekid svake podrške posredničkim grupama na Bliskom istoku, poput Hamasa, Hezbollaha i Hutija u Jemenu. Ograničavanje raketnih kapaciteta značilo bi i smanjenje sposobnosti Irana da gađa Izrael.
Trump je u srijedu putem društvenih mreža poručio da su američke snage spremne djelovati “brzinom i silinom, ako bude potrebno”. “Nadam se da će Iran brzo ‘sjesti za stol’ i dogovoriti pošten sporazum – BEZ NUKLEARNOG ORUŽJA – koji će biti dobar za sve strane”, napisao je Trump. “Vrijeme istječe, to je zaista ključno!”
Istovremeno, američki dužnosnici upozoravaju da bi svaka vojna operacija protiv Irana bila znatno složenija i rizičnija od one u Venezueli. Državni tajnik Marco Rubio izjavio je u Senatu da bi upravljanje promjenom vlasti u Iranu “bilo čak i daleko složenije” nego u prethodnim slučajevima.
Prema dostupnim informacijama, Trump razmatra tri osnovna scenarija. Prvi podrazumijeva tajne operacije američkih specijalnih snaga s ciljem uništavanja dijelova iranskog nuklearnog programa koji nisu pogođeni ranijim bombardiranjem. Iako je predsjednik više puta tvrdio da je nuklearni program “izbrisan”, zvanična strategija nacionalne sigurnosti SAD-a navodi da je on “značajno degradiran”.
Drugi scenarij uključuje seriju udara na vojne i političke ciljeve povezane s vrhom vlasti, što bi moglo izazvati unutrašnja previranja i eventualno dovesti do uklanjanja 86-godišnjeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija. U tom slučaju ostaje nejasno ko bi preuzeo vlast i kakav bi bio odnos nove vlasti prema Washingtonu. Kao jedan od motiva za razmatranje ovakvih udara navode se i tvrdnje o pokušajima atentata na Trumpa.
Treća opcija, koju snažno zagovara Izrael, predviđa zajedničke napade na iranski program balističkih projektila, za koji obavještajni izvori tvrde da je u velikoj mjeri obnovljen nakon dvanaestodnevnog sukoba u junu prošle godine. Izraelski zvaničnici izražavaju ozbiljnu zabrinutost zbog dometa i kapaciteta iranskih raketa.
U regionalnom kontekstu, čelnik novog iranskog tijela za nadzor vojnih operacija, kontraadmiral Ali Šamkani, poručio je da bi svaki američki napad bio shvaćen kao čin rata te da bi Iran snažno odgovorio, uključujući ciljanje Tel Aviva. U isto vrijeme, Bijela kuća je održala sastanke s visokim izraelskim i saudijskim vojnim i političkim predstavnicima, u okviru konsultacija o daljnjim koracima.
Američki dužnosnici naglašavaju da su sve opcije još uvijek u fazi razrade i da ne postoji saglasnost o krajnjem cilju eventualne vojne akcije. Otvoreno je i pitanje pravnog okvira, budući da bi šira vojna kampanja protiv Irana, posebno ona usmjerena na promjenu vlasti, mogla biti tretirana kao čin rata i zahtijevati odobrenje Kongresa.
