Poznati historičar: Trump se nadao brzoj pobjedi, morat će odabrati između tri teške opcije
Američki predsjednik Donald Trump posljednjih dana suočava se s ozbiljnim kritikama zbog načina na koji vodi rat protiv Irana. Među onima koji javno preispituju njegovu strategiju nalazi se i poznati politolog i historičar Francis Fukuyama, koji upozorava da je procjena reakcije Teherana bila pogrešna i da bi sukob mogao prerasti u dugotrajan i rizičan rat.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana započeo je 28. februara, kada su američke i izraelske snage izvele zajedničke zračne napade na iranske vojne i nuklearne objekte. Trump je tada operaciju pravdao tvrdnjom da je riječ o nužnom potezu kojim se uklanja “neposredna prijetnja” iranskog režima i njegovog raketnog programa.
Odgovor Teherana stigao je brzo: projektili i dronovi usmjereni su prema američkim bazama i saveznicima u regiji, čime se sukob ubrzo proširio širom Bliskog istoka.
Očekivanje brze pobjede
Fukuyama smatra da je američki predsjednik u rat ušao s uvjerenjem da će rezultat biti brz i odlučan.
“Kad je Trump pokrenuo napad zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, očito se nadao brzoj pobjedi, nečemu poput ishoda koji je postigao kada je s vlasti uklonio Nicolása Madura u Venezueli”, rekao je.
Međutim, već prvih dana borbi postalo je jasno da će situacija biti znatno složenija.
“Do petka, prvog petka rata, sukob se već proširio po Bliskom istoku, a Iran je ispaljivao projektile i dronove na američke saveznike i baze diljem Perzijskog zaljeva”, objasnio je.
Prema njegovim riječima, tada je postalo očito da iransko vodstvo nema namjeru predati se.
“Postalo je jasno da ono što je ostalo od iranskog vodstva nema namjeru kapitulirati i da bi se sukob mogao odužiti, kako je i sam Trump priznao, tjednima”, rekao je Fukuyama.
On smatra da je američki predsjednik u tom trenutku trebao promijeniti ton i postaviti realnije ciljeve.
“Pametan vođa u takvoj situaciji pokušao bi smanjiti očekivanja i postaviti ostvariv ratni cilj”, rekao je.
Kao primjer navodi slabljenje iranskih kapaciteta za napade balističkim projektilima i dronovima.
“To bi Trumpu dalo priliku da proglasi pobjedu i povuče se iz sukoba”, dodao je.
“Umjesto toga, Trump je učinio suprotno.”
Bombardiranje rijetko donosi političku pobjedu
Fukuyama upozorava da historija pokazuje koliko je rijetko da zračni napadi sami po sebi dovedu do jasnog političkog ishoda.
“Mogu se sjetiti samo dva slučaja u kojima je strateško bombardiranje samo po sebi postiglo jasan politički cilj”, rekao je.
Prvi primjer, ističe, dolazi iz Drugog svjetskog rata i kapitulacije Japana.
“Prvi je bio bezuvjetna predaja Japana na palubi USS Missourija nakon bacanja atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki”, rekao je.
Podsjetio je da su SAD tada bile spremne bombardirati japanske gradove i ubiti stotine hiljada civila kako bi demonstrirale razornu novu vojnu tehnologiju.
“To je uvjerilo japanskog cara i vodstvo da nema smisla nastaviti rat”, rekao je.
Drugi primjer, prema Fukuyami, dogodio se tokom rata na Kosovu 1999. godine.
“Drugi slučaj bio je Kosovo, gdje je Srbija bila napadnuta zračnim snagama NATO-a i na kraju je pristala popustiti u vezi s Kosovom”, rekao je.
Ipak, naglašava da rezultat nije bio isključivo posljedica bombardiranja.
“To je uspjelo jer je napad potaknuo narodni ustanak protiv vlade Slobodana Miloševića”, rekao je, podsjećajući da su nakon rata u regiji raspoređene mirovne snage KFOR, koje su tamo prisutne i danas.
Tri moguća scenarija
Ako Iran nastavi pružati otpor, Fukuyama smatra da će se Trump uskoro morati odlučiti između tri teške opcije.
“Postoje tri mogućnosti”, rekao je.
Prva je povlačenje uz proglašenje pobjede.
“Prva je da Trump odustane, proglasi pobjedu i završi američke operacije, ostavljajući oslabljen, ali i dalje opasan iranski režim na vlasti.”
Druga opcija podrazumijevala bi ulazak kopnenih snaga u Iran.
“Druga mogućnost je slanje kopnenih snaga, potez koji nosi očite opasnosti i u samom Iranu i politički unutar Sjedinjenih Država”, rekao je.
Prema njegovim riječima, rat već sada nema snažnu podršku američke javnosti, a slanje vojske dodatno bi pogoršalo raspoloženje.
Treća opcija bila bi nastavak i širenje zračne kampanje.
“Treća mogućnost bila bi proširiti zračnu kampanju na sve širi raspon ciljeva”, rekao je.
To bi, kako navodi, uključivalo napade na civilnu infrastrukturu.
“To bi značilo gađanje postrojenja za desalinizaciju, elektroenergetske mreže i prometne infrastrukture.”
Takav scenarij, upozorava Fukuyama, imao bi teške posljedice za obične ljude.
“Time bi se stvorila golema patnja za iranski narod koji Trump tvrdi da želi podržati.”
Dodaje da nakon uništenja većine vojnih ciljeva bombardiranje gotovo neizbježno počinje pogađati civile.
“Nakon što su većina vojnih ciljeva neutralizirana, daljnje bombardiranje neizbježno će pogoditi obične civile, kao što su Izraelci učinili u Gazi”, rekao je.
“Sjedinjene Države bi, u biti, bombardirale ruševine”, zaključio je.
