Posuđeni stupci / Raiffeisen je predugo u Rusiji
Poslovanje Raiffeisen Bank International je jednostavna i izuzetna činjenica koja pokazuje zašto Zapad nije uspio oslabiti rusko gospodarstvo, uprkos režimu naizgled teških sankcija koje su ovoj državi nametnute nakon njene invazije velikih razmjera na Ukrajinu februara 2022.
Protekle tri godine je dobitak, kojeg je ostvarila ruska podružnica austrijske banke, premašio ukupan profit od svih ostalih operacija skupine.
S obzirom na to da su sve ruske velike banke pod sankcijama - a zapadne banke pod pritiskom svojih vlada i regulatornih agencija da agresivno smanje svoje poslovanje u Rusiji i na kraju se povuku - zapanjujuće je da je Raiffeisen, za razliku od svojih rivala, istinski uvećala dio dobitka kojeg zemlja upisuje u svoj konačni rezultat.
Prema procjenama analitičara Citigroupa, banka će ove godine ostvariti čisti profit iz podružnica u Rusiji i bliskoj saveznici Bjelorusiji od bezmalo 1,2 milijarde eura, u poređenju sa jedva 500 milijuna eura iz svih preostalih stalnih operacija: to je 69 odsto dobiti.
Ovo i djeluje loše i jeste loše. Činjenica da zapadna banka tamo prosperira dovodi u nezavidan položaj zapadne vlade koje su pokušale dokrajčiti rusku globalnu povezanost. To je i vrlo realna pomoć gospodarstvu zemlje i njenoj ratnoj mašineriji. Zapadne banke, koje su još uvijek u Rusiji, ključni su kanali preko kojih klijenti posluju na međunarodnoj razini i, istovremeno, generiraju značajne poreske prihode. (Prošle su godine strane banke ruskoj vladi uplatile više od 800 milijuna eura poreza, pri čemu iznos Raiffeisena predstavlja više od polovice ove sume).
Zato nije bilo iznenađenje da je američko Ministarstvo finansija u januaru otvorilo istragu o poslovanju Raiffeisen banke u Rusiji. Ili što je Europska središnja banka, njen glavni regulator, izvršila pritisak da ubrza povlačenje.
Sve do nedavno Raiffeisen je odavao moćan utisak da može držati neugodnu ravnotežu između operiranja velikim businessom u Rusiji i držanja vlasti na odstojanju. Kako je prije nekoliko tjedana otkrio Financial Times, čak je djelovalo da je u fazi rasta, nakon objavljivanja oglasa za hiljade radnih mjesta, što je otkrilo njegove planove za “aktivno širenje”. Ukoren, Raiffeisen je reagirao: “Oglasi ne odražavaju mjere koje je RBI poduzela za smanjenje ruskog businessa, niti odgovaraju planovima za buduće poslovanje u Rusiji”.
U izvjesnom smislu Raiffeisen je u teškom položaju. Čak i ako se zaista želi povući iz zemlje, svaki će kupac biti predmet provjere Kremlja. U međuvremenu, ograničenja, koja je nametnuo ruski režim, znače da banka u obliku dividendi ne može vratiti dobit iz zemlje svojoj austrijskoj matici. Prošli je tjedan, očito pod pritiskom Ministarstva finansija SAD, banka odustala od visokorizičnog plana zamjene sredstava u ruskom ogranku banke za udio sankcioniranog ruskog oligarha Olega Deripaske u austrijskom građevinskom poduzeću Strabag, prije nedavnog transfera kompaniji nepoznatog vlasnika.
Raiffeisen se dakle nalazi sa blizu pet milijardi eura kapitala blokiranog u Rusiji. Većina depozita klijenata i neraspodijeljene dobiti deponovani su u Ruskoj centralnoj banci, koja od kamata zarađuje 16 odsto.
Iako je reducirala svoje aktivnosti u zemlji (i prodaje svoju filijalu u Bjelorusiji) postala je, poput drugih stranih banaka, kanal koji omogućava transfer novca van Rusije. Za razliku od sankcioniranih ruskih banaka, Raiffeisen ostaje dio Swifta, koji povezuje banke cijelog svijeta. Banka ne otkriva pojedinačne podatke svojih operacija prijenosa novca i ne želi komentirati u kolikoj je mjeri taj dio njenog poslovanja u Rusiji doživio procvat.
Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg je u nedavnom intervjuu Reutersu izjavio da je bila “zabluda” pretendovati da će se Zapad, kao cjelina, moći odvojiti od Rusije. Ali SAD i EU moraju nastaviti sa pritiskom. Postoji jak argument da se ruska filijala Raiffeisena priključi desetini banaka kojima je zamrznut pristup sustavu Swift, čime bi se ispunila ogromna rupa u nastojanjima da se veze Moskve sa globalnim gospodarstvom dokinu.
Dioničari Raiffeisena su, u vezi sa svim ovim, ostali bizarno optimistični. Iako su zbog vijesti o ruskoj invaziji Ukrajine dionice pale za više od polovice, prošle su se godine oporavile za oko 26 odsto. Sada se trguje po približno 30 odsto knjigovodstvene vrijednosti, što je na dnu europske skupine uporedivih banaka. Ali budući da je više od polovine poslovanja banaka s jedne strane osjetljivo na Vladimira Putina, a sa druge na zapadne kreatore politikā, to još uvijek djeluje nevjerojatno pozitivno.
(Sa engleskog prevela Nada Zdravič)
