Pojačao pritisak: Američki medij tvrdi da je Trump pogodio Rusiju jače od bilo koje ukrajinske rakete
Ruski energetski gigant Lukoil pristao je da proda svoju stranu imovinu američkoj investicijskoj kompaniji, što predstavlja jedan od najznačajnijih poteza ove kompanije od početka zapadnih sankcija Rusiji. Predložena transakcija, procijenjena na oko 22 milijarde dolara, dolazi u trenutku kada se Lukoil suočava s oštrim američkim sankcijama i sve strožim uslovima poslovanja izvan Rusije.
Lukoil je godinama važio za najinternacionaliziraniju rusku naftnu kompaniju, s rafinerijama u Evropi, projektima na Bliskom istoku i mrežom benzinskih pumpi na više kontinenata, uključujući oko 200 pumpi u Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo taj međunarodni doseg dugo je kompaniji osiguravao stabilne prihode i donekle je štitio od unutrašnjih političkih i ekonomskih potresa u Rusiji.
Situacija se promijenila nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kada su SAD i saveznici počeli uvoditi sankcije Moskvi. U oktobru 2025. godine administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela je ciljane sankcije Lukoilu i Rosnjeftu, čime je dodatno pojačan pritisak na ruski energetski sektor. Sankcije su obuhvatile blokadu imovine i interesa Lukoila u SAD-u, kao i njegovih podružnica i filijala, piše Newsweek.
Američki ministar finansija Scott Besant tada je Lukoil opisao kao dio, kako je naveo, „ratne mašinerije Kremlja“, dodavši: „Sada je vrijeme da se zaustavi ubijanje i da se odmah uspostavi prekid vatre“. Trump je, govoreći o sankcijama, izjavio: „Jednostavno sam osjetio da je došlo vrijeme. Dugo smo čekali. Mislio sam da ćemo to učiniti mnogo prije Bliskog istoka“. Ministarstvo finansija SAD-a saopćilo je da te mjere „povećavaju pritisak na ruski energetski sektor i umanjuju sposobnost Kremlja da prikuplja prihode za svoju vojnu mašineriju i podršku oslabljenoj ekonomiji“.
Na sankcije je reagovao i bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, koji je u oktobru na društvenoj mreži X poručio: „Donesene odluke su čin rata protiv Rusije. A sada je Trump u potpunosti solidaran s ludom Evropom“.
Prodaja Lukoilove imovine u inostranstvu mogla bi imati ozbiljne posljedice po ruske javne finansije. Za razliku od državnih energetskih kompanija, Lukoil je kroz svoje međunarodne operacije ostvarivao značajan profit koji se vraćao u Rusiju putem poreza i dividendi. Gubitak te imovine znači i smanjenje prihoda kojima Kremlj raspolaže izvan granica zemlje.
Prema podacima koje je objavio Reuters, prihodi ruskog saveznog budžeta od poreza na naftu i plin ovog mjeseca pali su za 46 posto u odnosu na januar prošle godine i očekuje se da iznose oko 420 milijardi rubalja, što je najniži nivo od augusta 2020. godine. Ruski budžet i dalje u velikoj mjeri zavisi od prihoda od nafte i gasa, koji su posljednjih godina činili oko trećine ukupnih prihoda, dok su vojni izdaci značajno porasli.
Istovremeno, diplomatski napori usmjereni ka okončanju rata u Ukrajini još nisu donijeli konkretan proboj. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je naredna runda razgovora između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije okvirno planirana za 1. februar, uz poruku da bi „bilo dobro kada bi se ovaj sastanak ubrzao“. Zelenski je ponovo pozvao na pojačavanje sankcija Moskvi, navodeći da je potreban dodatni ekonomski pritisak kako bi Rusija bila primorana na ozbiljne ustupke.
