Podstanari u Njemačkoj u nezavidnoj poziciji: Promjene vrlo osjetne
Ilustracija/ Pexels
jemačka se suočava s ozbiljnom stambenom krizom, jer su kirije u većim gradovima od početka 2022. godine porasle za čak 18,3 posto. Prema analizi magazina Spiegel, riječ je o znatno većem rastu od očekivanog, a situacija je posebno alarmantna za nove zakupce koji se suočavaju s rekordno visokim cijenama.
Iako postojeće kirije za dugogodišnje stanare ostaju regulisane, svaki novi zakupac mora prihvatiti trenutno važeće cijene, koje su često znatno više. Berlin, koji je prije samo tri godine bio tek na 53. mjestu najskupljih gradova, sada se popeo na desetu poziciju. Prosječna kirija po kvadratnom metru u glavnom gradu Njemačke sada iznosi 14,90 eura, što predstavlja rast od čak 42 posto u tri godine. Sličan rast zabilježen je i u drugim gradovima i okruzima, poput Kaiserslauterna gdje su kirije skočile za 41,7 posto, te Cottbusa sa povećanjem od 41,3 posto. U Brandenburgu an der Havel kirije su porasle za 33,2 posto, dok je u okrugu Tirschenreuth zabilježen rast od 32,3 posto. Kaiserslautern je pritom skočio za čak 135 mjesta na listi najskupljih lokacija u Njemačkoj, što je drugi najveći porast u zemlji.
Među deset najskupljih područja i dalje dominiraju bavarski okruzi poput Starnberga, Fürstenfeldbrucka, Dachaua, Ebersberga i Miesbacha, ali i velike metropole poput Frankfurta na Majni i Stuttgarta, gdje potražnja za stanovima znatno nadmašuje ponudu.
Jedan od ključnih razloga naglog rasta cijena kirija leži u višestrukom povećanju kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke, počevši od 2022. godine. Te više kamatne stope otežale su finansiranje građevinskih projekata, zbog čega su brojni investitori odgodili ili potpuno obustavili planirane stambene projekte. Posljedica je manjak novih stanova na tržištu, uz istovremeni rast potražnje. Dodatni pritisak dolazi i zbog priliva više od milion ukrajinskih izbjeglica, kojima je hitno potreban smještaj, što dodatno pogoršava situaciju.
U mnogim njemačkim gradovima kirije trenutno rastu brže od plata, što stvara ozbiljne probleme za lokalno stanovništvo i snižava ukupni životni standard. Stručnjaci upozoravaju da bi, bez hitne intervencije države i većih ulaganja u stanogradnju, kriza mogla eskalirati, ostavljajući sve veći broj građana bez pristupa pristupačnom smještaju.
