Po čemu ćemo pamtiti 2023.? - Od rata Izraela i Hamasa do utrke na Mjesec

Zastupnički dom SAD-a je trebao više od jednog kruga glasanja za izbor predsjednika, što se nije dogodilo u posljednjih 100 godina. Izabran je Kevin McCarthy usred žestokih rasprava koje su skoro dovele do sukoba republikanaca. 5. januara održan je pogreb pape emeritusa Benedikta XVI, koji je preminuo 31. decembra 2022.

U drugoj polovini januara izbili su masovni prosvjedi i štrajkovi u Francuskoj zbog prijedloga vlade da se dob za umirovljenje poveća s 62 na 64 godine. Trajali su sporadično do 15. aprila, kada je predsjednik Francuske Emmanuel Macron potpisao zakon.

Gotovo 60.000 ljudi poginulo je u jednom od najsmrtonosnijih zemljotresa u posljednjih 100 godina, koji je razorio dijelove Turske i Sirije 6. februara rano ujutro. Zemljotres jačine 7,8 stepeni Richterove skale i naknadni potresi pogodili su oko 15,7 miliona ljudi. U spasilačkim operacijama učestvovalo je oko 100.000 ljudi iz više od 20 zemalja. U zemljotresu je srušeno ili teško oštećeno oko 160.000 zgrada, mahom u Turskoj, a ispostavilo se da je tome doprinio i ljudski faktor. Vlast je priznala da je bilo propusta i uhapsila 184 osobe.

Brojni rekordi u vezi sa klimom obilježili su 2023. godinu, najtopliju u historiji mjerenja - zabilježena je rekordna emisija gasova s efektom staklene bašte, rekordna temperatura okeana i rekordno nizak nivo leda na Antarktiku. Globalno zagrijavanje je izazvalo ekstremne vremenske događaje na svim kontinentima. Pred kraj godine u Dubaiju je održana međunarodna konferencija o klimi (COP28), sa koje su svjetski lideri pozvali na napuštanje upotrebe fosilnih goriva i povećanje kapaciteta obnovljivih izvora energije i dogovorili osnivanje fonda za gubitke i štetu.

Šesnaest mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Kijev pokreće dugo očekivanu protuofanzivu nakon što je nagomilao moćno oružje zapadne proizvodnje. Međutim, povratni udar nije uspio ostaviti veliki trag. Ukrajina se bori da osigura daljnja obećanja dugoročne vojne podrške SAD-a i EU. Jedna od rijetkih dobrih vijesti bila je sredinom decembra, kada su čelnici EU pristali otvoriti pregovore o članstvu s Kijevom, ali ruski saveznik Mađarska kvari veselje i stavlja veto na paket pomoći vrijedan 50 milijardi eura.

Niz državnih udara koji su označili brutalno demokratsko nazadovanje u frankofonskoj Africi nastavio se i u 2023, a Niger i Gabon su posljednje zemlje koje su svrgnule izabranog predsjednika. Nepopularna Francuska prisiljena je povući i svog ambasadora i svoje trupe iz Nigera, što je treći put da se njezine snage povlače iz bivše afričke kolonije u manje od dvije godine. U međuvremenu, u augustu, gabonski predsjednik Ali Bongo Ondimba, nasljednik dinastije koja je vladala 55 godina, svrgnut je s vlasti.

Egzistencijalni strah izazvan umjetnom inteligencijom u kreativnoj ekonomiji širi se Hollywoodom 2023, gdje su pisci započeli štrajk u maju tražeći ograničavanje upotrebe tehnologije u filmovima, kao i povećanje plata. Holivudski glumci pridružili su se u julu najvećoj obustavi rada u Tinseltownu od 1960-ih, dijelom zbog straha da bi se umjetna inteligencija mogla koristiti za kloniranje njihovih glasova i likova. Ipak, studiji i glumci postigli su dogovor dva mjeseca nakon što su se scenaristi vratili na posao.

Američke vlasti su u 2023. podigle četiri optužnice protiv bivšeg šefa države, republikanca Donalda Trumpa, u jeku njegove kampanje za povratak u Bijelu kuću. Američki Ustav i zakoni ne pružaju jasne odgovore na sva pitanja koja je podizanje optužnica otvorilo u vezi sa mogućim novim Trumpovim mandatom. Optužnice ga ne sprečavaju da bude kandidat na izborima u novembru 2024. Favorit za predsjedničku nominaciju Republikanske stranke do sada je imao koristi od optužnica - bilježi rast donacija, kao i podrške.

Administracija predsjednika SAD-a Joea Bidena šalje 1.500 pripadnika vojske na granicu s Meksikom pošto očekuje pojačani dolazak migranata poslije 11. maja, kada se ukinu restrikcije uvedene zbog Covida. Vojska će biti podrška Carinskoj i pograničnoj službi oko 90 dana, naveo je portparol Pentagona, brigadni general Patrick Ryder. Međutim, čak se i za vrijeme restrikcija, a i sada, bilježe rekordni brojevi prelazaka američko-meksičke granice. Predsjednik Biden je na to odgovorio obračunom sa ilegalnom imigracijom, ali i nuđenjem alternativa za opasno i često smrtonosno putovanje do američke granice. Američko-meksička granica je najsmrtonosnija ruta kopnene migracije na svijetu, prema agenciji UN-a.

Američki milijarder Elon Musk, koji je kupio platformu Twitter u oktobru 2022, a ove godine je preimenovao u X (Iks), otpustio je oko polovinu zaposlenih, uključujući veliki broj stručnjaka za kontrolu sadržaja, zaduženih za suzbijanje dezinformacija i nasilja. Vratio je naloge nekim kontroverznim ličnostima, među kojima je bivši predsjednik SAD-a Donald Trump. Promjene koje je uveo izazvale su nezadovoljstvo i oglašivača, a on je u julu objavio da je izgubio otprilike polovinu prihoda od reklama. EU je u oktobru saopštila da je platforma X preplavljena dezinformacijama o ratu na Bliskom istoku, što je u suprotnosti sa njenim zakonskim okvirima.

Kratkotrajna junska pobuna plaćeničke paravojne grupe Wagner predstavlja do sada najteži udarac na autoritet i imidž ruskog lidera Vladimira Putina iako nije značajnije uticala na njegovu popularnost u zemlji. Pobuna grupe Jevgenija Prigožina počela je 23. juna poslije njegovih oštrih kritika na račun vojnog vrha Rusije, optuživši ga za loše vođenje rata protiv Ukrajine. Pobunjenici su oborili najmanje šest vojnih helikoptera i avion i stigli na oko 200 kilometara od Moskve. Pobuna je okončana dan kasnije, uz posredovanje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. 23. augusta Prigožin je poginuo u padu privatnog aviona.

Svemirska utrka se zahuktava 2023, kada će zvijezda u usponu Indija postati prva nacija koja je uspješno spustila letjelicu bez posade na Mjesečev južni pol u augustu, samo nekoliko dana nakon što se rusko lunarno vozilo srušilo na njegovoj površini. Time je Indija postala druga zemlja, nakon Kine, koja ima funkcionalni rover na Mjesecu i pridružila se globalnoj svemirskoj utrci. Više od pola stoljeća nakon što je američki astronaut Neil Armstrong postao prvi čovjek koji je hodao po Mjesecu, nekoliko se zemalja bori za povratak na ovu planetu.

Pobjeda Španije nad Engleskom u finalu Svjetskog prvenstva u nogometu za žene u Sydneyu 20. augusta izazvala je scene veselja kod kuće. Ali euforija brzo ustupa mjesto bijesu kada je šef Španskog nogometnog saveza Luis Rubiales poljubio igračicu Jenni Hermoso nekoliko minuta nakon utakmice, što je bio poljubac za koji je kasnije rekla da ga je doživjela kao napad. Rubiales od početka insistira na tome da je poljubac bio dobrovoljan, ali suočen s velikim negodovanjem, na kraju je podnio ostavku.

Više od 100.000 etničkih Armena napustilo je u septembru Nagorno-Karabah poslije munjevite ofanzive snaga Azerbejdžana u toj planinskoj enklavi oko koje se Jerevan i Baku spore duže od tri decenije. Do 19. septembra, kada je Azerbejdžan počeo ofanzivu u kojoj je poginulo oko 600 ljudi, enklava Nagorno-Karabah bila je pod kontrolom armenskih separatista. Azerbejdžanska pobjeda ostvarena je za 24 sata. Početkom decembra strane su se obavezale na preduzimanje konkretnih mjera za normalizaciju odnosa, a potom i razmijenile zatvorenike, čime su podstakle nade da je trajni mirovni sporazum moguć.

Samit NATO-a u Vilniusu završen je uz snažnu podršku Ukrajini, a saveznici su se složili oko trodijelnog paketa kako bi Ukrajinu približili Savezu, dok su zemlje G7 potpisale zajedničku deklaraciju o bezbjednosnim garancijama Kijevu.

U završnoj riječi generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da su saveznici zaključili historijski samit uz dogovor o najdetaljnijim i najsnažnijim planovima odbrane od hladnog rata.

“Pozvaćemo Ukrajinu da se pridruži NATO-u kada se saveznici slože da su ispunjeni uslovi. Ovo šalje jasnu, snažnu i ujedinjenu poruku sa našeg samita u Vilniusu. NATO je ujedinjeniji nego ikada, čvrsto stoji u odbrani našeg naroda i naših vrijednosti”, kazao je Stoltenberg.

Sedmog oktobra stotine Hamasovih naoružanih napadača probile su barijere oko Gaze, ubivši oko 1.140 ljudi, uglavnom civila, i uzele oko 250 ljudi kao taoce u najgorem napadu u historiji Izraela, zapanjivši svijet. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećava da će uništiti ekstremistički Hamas i pokreće zračne napade praćene kopnenom ofanzivom. Nakon sedam sedmica rata, dvije strane pristaju na sedmodnevno primirje tokom kojeg Hamas oslobađa 105 talaca, a Izrael 240 palestinskih zatvorenika, maloljetnika i žena. Ukupno 129 talaca ostalo je u Gazi. Vjeruje se da je oko 20 mrtvih. Ofanziva je nastavljena, a međunarodna zajednica sve više je kritična prema ogromnom stradanju civila.

Napad u Pragu, tokom kojeg je David Kozak na Karlovom univerzitetu ubio 14 osoba, a ranio 25, jedna je od pet najvećih tragedija te vrste u Evropi u proteklih tridesetak godina. Dvadesetčetvorogodišnji student ubio je kolege i predavače, nakon čega je izvršio samoubistvo. Prethodno je ubio svog oca i mladog oca i njegovu bebu. U Univerzitet je unio torbu sa više komada oružja i municije. Počinilac zločina imao je dozvolu za posjedovanje osam komada oružja.

Policija u Češkoj uvela je pooštrene preventivne mjere za zaštitu takozvanih mekih ciljeva kao što su škole i bolnice i na ulice poslala više policajaca nego u redovnim okolnostima.

Pooštrene mjere bezbjednosti trajaće najmanje do 1. januara 2024.