Pet NATO članica planira napustiti sporazum iz Ottawe: Naoružavanje počinje...
Dok invazija Rusije na Ukrajinu i dalje uveliko traje, pet NATO članica odlučilo se na radikalan potez, a tiče se odvraćanja Rusije. Naime, članice NATO-a, Poljska, Litvanija, Latvija, Estonija i Finska, objavile su planove za izlazak iz sporazuma iz Ottawe iz 1997. godine koji zabranjuje upotrebu protupješačkih mina.
Kao razlog navode rastuću prijetnju iz Rusije.
Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) nazvao je ovo "opasnim nazadovanjem u zaštiti civila u oružanim sukobima". Sporazum iz Ottawe dugo se smatrao ključnom prekretnicom u naporima razoružanja, što je dovelo do smanjenja smrtnih slučajeva povezanih s minama sa 25.000 na 5.800 godišnje.
- Latvija mora biti spremna na sve izazove, pa čak i one vojne, izjavio je predsjednik Latvije, Edgars Rinkēvičs.
Ova izjava dolazi u trenutku kada se Baltik užurbano naoružava. U planu je izgradnja preko 1.000 bunkera, odbrambene infrastrukture, kao i kupovina oružja i vojne opreme za potrebe odbrane istočnog NATO krila.
Prema podacima UN-ove službe za deminiranje (UNMAS), približno 60 zemalja ili teritorija, poput Ukrajine, Mijanmara, Sudana i Sirije, još uvijek se bori s prijetnjama od mina, pri čemu su svakodnevno pogođeni milioni civila.
James Staples, UNMAS-ov voditelj politike i zagovaranja, dodao je da su 85 posto žrtava eksplozivnih naprava civili, a više od polovice su djeca. Sukobi često ostavljaju mine iza sebe dugo nakon što se mir vrati.
Situacija je dodatno pogoršana značajnim američkim rezovima finansiranja globalnih programa deminiranja. Iako nisu bile potpisnice Ugovora iz Ottawe, Sjedinjene Države su doprinijele s više od 300 miliona dolara godišnje, gotovo 40 posto ukupne globalne podrške.
Budući da je sastanak u Ženevi u toku, stručnjaci se nadaju da bi obnovljeni dijalog mogao obnoviti međunarodnu predanost zaštiti civila. Međutim, s rastućim geopolitičkim napetostima i sve manjom potporom, šanse za ovo postaju sve manje.
