"Paukova mreža" razotkrila rupe u Putinovom oklopu: Kako se Rusija zapetljala u ovu operaciju
Spektakularnom operacijom „Paukova mreža“ Ukrajina je uspjela značajno oslabiti rusku vojnu avijaciju. DW analizira kako su Ukrajinci uspjeli izvesti tu akciju te kakve bi ona mogla imati posljedice.
Dan ruske agresije i Moskvi i Kijevu bi trebao ostati u posebnom sjećanju. U nedjelju (1. juna) ukrajinska tajna služba je, nakon faze planiranja koja je trajala godinu i po, izvela operaciju „Paukova mreža“. Ukrajinci sada slave da je u toj operaciji uništeno više od 40 ruskih borbenih aviona, dok se istovremeno jučer pažnja javnosti usmjeravala na drugi krug izravnih pregovora u Istanbulu.
Šta se dogodilo?
Ukrajinska tajna služba SBU je u nedjelju potvrdila da je izvela napade na ruske vojne aerodrome u nekoliko ruskih regija. Tom prilikom su očigledno korišteni dronovi koji su prije početka akcije bili pohranjeni u blizini aerodroma. Prema nekim izvještajima, dronovi su se nalazili u kontejnerima na teretnim vozilima, čiji su se krovovi otvarali daljinskim upravljačima. Zatim su iz unutrašnjosti tih kontejnera dronovi poletjeli prema svojim ciljevima.
Predsjednik Volodimir Zelenski izvijestio je o 117 dronova s „odgovarajućim“ brojem pilota koji su njima upravljali. Ukrajinski predsjednik je dodao kako je tokom „Paukove mreže“ pogođeno 34 posto strateških bombardera, odnosno aviona koji mogu nositi i krstareće rakete. SBU je načinjenu štetu procijenio na sedam milijardi američkih dolara te objavio videosnimke na kojima se, kako tvrde, vide neki od napada.
Kateryna Bondar iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu za DW kaže: „Vidimo da su ti dronovi vjerovatno bili opremljeni nekom vrstom umjetne inteligencije i autonomne navigacije. To je možda prvi put da smo vidjeli korištenje umjetne inteligencije u jednoj takvoj specijalnoj akciji izvedenoj s velike udaljenosti.“
Osim toga, ukrajinska akcija, kako dodaje Bondar, razotkrila je velike rupe u ruskoj protuzračnoj odbrani: „Vidimo niz aviona koji su parkirani jedan pored drugog, potpuno nezaštićeni, nema ni elektronske zaštite ni sistema za odbranu od dronova.“
Koliki su ruski gubici?
Ukrajinska strana govori o 41 pogođenom avionu, među kojima su navodno i bombarderi dugog dometa Tu-95 i Tu-22 te najmanje jedan prilično rijedak avion, izviđački tipa A-50. Uništeno je 13 aviona, a ostali su oštećeni, rekao je Andrij Kovalenko, predstavnik ukrajinskog Nacionalnog vijeća za sigurnost i odbranu. Rusko ministarstvo odbrane potvrdilo je da je u napadu dronovima u regijama Murmansk i Irkutsk izgorjelo nekoliko aviona.
Gubitak bombardera tipa Tu-95, koji mogu nositi i nuklearno oružje, de facto je „znatan gubitak sposobnosti“ ruske vojske, smatra Carlo Masala sa Sveučilišta Bundeswehra u Minhenu. Rusija je ipak i dalje u stanju nastaviti s bombardovanjem ukrajinskih civilnih ciljeva, kaže Masala za DW.
Što se tiče Tu-95, treba dodati još jedan važan faktor: taj model se više uopšte ne proizvodi. Stručnjakinja CSIS-a Bondar zato dodaje kako vjerovatna milijardska šteta na ruskim aerodromima nije odlučujuća stvar: „Kako bi kompenzirala gubitke, Rusija će morati ponovo podići svoju avioindustriju. Biće, dakle, potrebno vrijeme, ali i resursi kako bi se ponovno uspostavile vojne sposobnosti.“
I nezavisni ruski vojni stručnjak Nikolaj Mitrohin smatra da ruska avioindustrija trenutno uopšte nije u stanju nadomjestiti izgubljene letjelice. Doduše, i dalje postoji dovoljan broj funkcionalnih bombardera kojima se može nastaviti masovno gađanje ciljeva u Ukrajini. „Ali sa svakim takvim udarom, a takvi se udari izvode sve dalje i dalje, smanjuje se broj tih aviona. A postoji opasnost da Rusija u jednom trenutku ostane bez tih letjelica“, kaže Mitrohin u intervjuu za DW.
Marina Miron s King's Collegea u Londonu smatra da su ovdje materijalni gubici manje važna stvar, odnosno da je puno važniji psihološki učinak: „Ukrajina tim činom kaže ‘Možemo vas svugdje pogoditi’“, kaže Miron za DW. „Vrlo je važno da tu poruku dobiju i ruski građani, ali i rukovodstvo Rusije. Taj simbol je puno važniji od stvarne štete.“
