Papa Franjo je zatražio skroman obred: Sahrana će biti jednostavna i van Vatikana
Tijelo pape od srijede je izloženo je u Bazilici svetog Petra/Anadolija
Dok stotine miliona ljudi širom svijeta oplakuju smrt pape Franje, Rimokatolička crkva priprema se za njegovu sahranu, za koju se očekuje da će privući stotine hiljada ožalošćenih, iako će troškovi biti vjerovatno znatno manji od onih prethodnih.
Odavanje počasti
Franjino tijelo od srijede izloženo je u Bazilici svetog Petra, što vjernicima omogućuje odavanje počasti. Za razliku od svojih prethodnika, Franjo je zatražio skromniju sahranu. Godine 2024. promijenio je dugogodišnja pravila sahrane koja su zahtijevala tri kovčega, dva od čempresa i hrasta te jedan od olova, jedan unutar drugog. Prema novim pravilima, pape sada mogu biti pokopane u jednom kovčegu od drveta, obloženom cinkom. Promjena pravila također omogućuje sahranu izvan Vatikana, prema Franjinoj želji.
Kovčeg s njegovim tijelom bit će prenesen u Baziliku svete Marije Velike, crkvu izvan vatikanskih zidina. Tražio je jednostavnu grobnicu u zemlji u toj crkvi. Franjo će biti prvi papa koji će tamo biti pokopan od 17. stoljeća i prvi u više od sto godina koji će biti pokopan izvan Vatikana.
Izabran za papu 2013. godine, Franjo je bio poznat po skromnom načinu života. Rođen u Argentini, odlučio je živjeti u vatikanskoj gostinskoj kući umjesto u raskošnoj Apostolskoj palati i često je putovao skromnim vozilima.
“Uvijek je bio više oduševljen odlaskom na mjesta gdje žive normalni ljudi, a ne u dvoranama moći”, rekao je za Al-Jazeeru Massimo Faggioli, profesor teologije i religijskih studija na Sveučilištu Villanova u Pennsylvaniji.
U poruci objavljenoj u ponedjeljak Franjo je naveo da će troškovi njegove sahrane pokriti neimenovani dobročinitelj u ranijem dogovoru, kao i da će novac biti poslan u papinsku baziliku Santa Maria Maggiore.
“Riječ je o simbolici, jer su u katoličanstvu simboli vrlo važni, a ovo je jedan od tih slučajeva”, dodao je Faggioli.
Vatikan se nije oglašavao o troškovima Franjine sahrane i nije odgovorio na zahtjeve za brojke.
Historijski gledano, papinske sahrane koštale su milione. Godine 1978. smrt dvojice papa i naknadna konklava koštali su Vatikan 20 miliona dolara - što je ekvivalent današnjoj sumi od više od 101 milion dolara. Nedavno su sahrane pape Ivana Pavla II 2005. i izbor njegovog nasljednika pape Benedikta XVI koštali devet miliona dolara (oko 14,7 miliona u današnjim dolarima).
Te godine Crkva je ostvarila 12,4 miliona dolara prihoda od dolaska turista u njezin muzej. Ostali izvori prihoda uključivali su donacije, dionice, obveznice, nekretnine i druga ulaganja.
Ne, posljednjih godina Crkva se suočavala sa značajnim finansijskim teškoćama. Franjo se često sukobljavao s kardinalima zbog crkvenih finansija. Predvodio je niz finansijskih reformi od kojih su neke izazvale negativne reakcije, uključujući smanjenje plaća visokim dužnosnicima.
Samo prošle godine Crkva je imala budžetski manjak od 87 miliona dolara, izvijestila je novinska agencija Reuters, pozivajući se na dva izvora upoznata s tim pitanjem. Vatikan nije objavio puni budžet od 2022.
“Vatikanu treba novac, jer je ovo mnogo veća crkva. Sada služi mnogo većem broju ljudi u siromašnim zemljama, dok je u bogatim manje katolika. Odatle dolazi neravnoteža”, rekao je Faggioli.
Posljednje zbogom
Grad Rim, a posebno Vatikan, već je bio prepun zbog uskršnjih blagdana, koji su privukli stotine hiljada posjetitelja. Ostaje nejasno koliko će ljudi ostati žaliti za preminulim papom ili mu odati počast pored kovčega, ali do sada su desetine hiljada ljudi to već učinile.
Hoteli su već rezervirani. Residenza Paolo VI, jedan od hotela najbližih Vatikanu, pun je u potpunosti do sredine maja. TMark Hotel Vaticano je, također, pun za posljednju sedmicu.
Vjernici satima stoje u redovima da odaju posljednju počast papi Franji. Ogromni redovi su se vijugali oko Trga svetog Petra i po okolnim ulicama prema ulazu u Baziliku i središnjem oltaru, gdje je otvoreni kovčeg sa tijelom pape postavljen na podijum.
Papino tijelo u Bazilici je bilo do petka uvečer, a njegov kovčeg je zapečaćen tokom liturgijskog obreda u 20 sati, priopćio je Vatikan. Ceremoniju je vodio kardinal Kevin Farrell, papin komornik, koji upravlja Vatikanom dok se ne izabere novi papa.
Grob pape Franje izrađen je od ligurskog mramora i sadržavat će samo njegovo ime na latinskom Franciscus i reprodukciju njegovog papinskog križa, a grupa siromaha dočekat će njegovo tijelo u Bazilici svete Marije Velike, gdje će biti pokopano u subotu.
Grobnica je pripremljena u niši bočne lađe između kapele Paolina i Sforza, u blizini oltara svetog Franje, objavio je vatikanski ured za medije. Bazilika svete Marije Velike bila je omiljena Franjina crkva i uvijek se ondje molio prije i nakon putovanja u inostranstvo.
Grupa siromašnih dočekat će papino tijelo, gdje će u subotu ujutro procesijom biti premješteno iz Bazilike svetog Petra.
“Siromašni imaju privilegirano mjesto u Božijem srcu. A tako i u srcu i učenju Svetog Oca, koji je odabrao ime Franjo kako ih nikada ne bi zaboravio. Stoga će grupa siromašnih i potrebitih ljudi biti prisutna na stepenicama koje vode prema papinskoj Bazilici svete Marije Velike kako bi odali počast papi Franji prije polaganja njegova kovčega u grobnicu”, ističe se u saopćenju Vatikana.
Pogrebna povorka, koja će pratiti tijelo pokojnog pape od Bazilike sv. Petra do Svete Marije Velike, kretat će se polako, brzinom hoda, kako bi se ljudima omogućilo da mu kažu posljednje zbogom, rekao je direktor Vatikanskog ureda za medije Matteo Bruni.
Prenos uživo će biti prekinut na ulazu u Marijinu baziliku jer će pokop prema papinim željama biti jednostavan, privatan događaj, dodao je Bruni.
Šta će se dešavati na sahrani?
Tokom sahrane papu će zvati rimskim biskupom, papom, pastorom ili rimskim pontifexom, a uzvišeniji naslov poput vrhovnog pape univerzalne crkve sada se izbjegava. Mirticeli Medeiros, povjesničar Katoličke crkve i vatikanski dopisnik za brazilski GloboNews, rekao je za Al-Jazeeru da “Franjino pojednostavljenje rituala na sahranama odražava ne samo njegovu poniznost, koja je bila dobro poznata, nego i njegovu revoluciju institucije papinstva”.
“Uvijek je govorio da se ne osjeća ugodno s idejom da je Vatikan posljednja apsolutna monarhija u Evropi”, rekao je Medeiros. Zato se od samog početka predstavljao kao rimski biskup, što je za njega bila najdostojnija titula - bio je biskup, pastir i kršćanin kao i svi drugi.
Objašnjavajući promjene, nadbiskup Diego Ravelli, vođa papinskih liturgijskih ceremonija, kazao je da je cilj istaći da je papina sahrana “sahrana pastira i Kristovog učenika, a ne moćnika s ovog svijeta”.
Nadbiskup Ravelli je dodao da je Franjo sam istaknuo potrebu “prilagođavanja određenih obreda, kako bi ceremonija sprovoda rimskog biskupa mogla bolje izraziti vjeru Crkve u uskrsnuće Krista”.
Očekuje se da će kardinal Giovanni Battista Re, 91-godišnji Talijan koji je trenutno dekan Kardinalskog kolegija, voditi papinu misu zadušnicu. On će uvoditi prisutne u molitvama i čitanjima Biblije, povjeravajući papinu dušu Bogu. Obred sahrane će se održati na različitim jezicima, odražavajući međunarodnu prirodu Katoličke crkve i različito porijeklo prisutnih.
Nakon obreda sahrane pape Franje njegov kovčeg bit će prebačen u Baziliku svete Marije Velike, crkvu izvan vatikanskih zidina, koju je posebno rado posjećivao.
Franjo će biti prvi papa koji će ondje biti pokopan od 17. stoljeća i prvi u više od 100 godina koji će biti pokopan izvan Vatikana. Obični nadgrobni spomenik u crkvi koja stoljećima nije čuvala papine ostatke je prikladno posljednje počivalište za čovjeka kojeg će mnogi pamtiti po njegovoj poniznosti i nezavisnosti.
