Pala francuska vlada: Macron pred teškim izborom, "niko ne želi poljubac smrti"
Francuski premijer François Bayrou izgubio je glasanje o povjerenju u Nacionalnoj skupštini, čime je završen njegov devetomjesečni mandat. Protiv njega glasalo je 364 zastupnika, a predsjednik Emmanuel Macron sada mora imenovati novog premijera – trećeg u samo godinu dana i petog od početka njegovog drugog mandata 2022. godine.
Korijeni političke krize sežu u juni 2024. godine, kada je Macron, nakon poraza na evropskim izborima, raspisao vanredne parlamentarne izbore kako bi osigurao jasnu većinu. Rezultat je bio podijeljeni parlament bez apsolutne većine, u kojem ni centar, ni ljevica ni krajnja desnica nisu mogli donositi ključne odluke.
Michel Barnier, kojeg je Macron imenovao prošle godine, ostao je na funkciji svega tri mjeseca. Bayrou se na čelu vlade zadržao nešto manje od devet, a obojicu je srušila ista tema – budžet i mjere štednje. Bayrou je predložio uštede u vrijednosti od 44 milijarde eura, uključujući zamrzavanje socijalnih davanja, ukidanje dva državna praznika i smanjenja u zdravstvu. Opozicija je prijedlog odbila, a istraživanja su pokazivala da mu 80 posto građana ne vjeruje.
Dug i deficit u centru sukoba
Početkom 2025. francuski javni dug iznosio je 3345 milijardi eura, što je 114 posto BDP-a – treći najveći u eurozoni, odmah nakon Grčke i Italije. To predstavlja gotovo 50.000 eura po građaninu. Deficit je prošle godine bio 5,8 posto BDP-a, dok se ove godine očekuje 5,4 posto.
Bayrou je isticao da je zemlja na "aparatu za održavanje života" i da mora prestati s prekomjernom potrošnjom. Ljevica je tražila povećanje poreza za bogate, dok je krajnja desnica optuživala vladu da previše troši na imigraciju.
Šta slijedi?
Elizejska palača je objavila da će Macron "u roku od nekoliko dana" imenovati novog premijera, a Bayrou će do tada ostati u tehničkom mandatu. Predsjednik mora pronaći kandidata koji neće odmah biti srušen, što će biti izuzetno teško u ovako podijeljenom parlamentu.
Među potencijalnim kandidatima s ljevice spominju se Olivier Faure, Bernard Cazeneuve i Pierre Moscovici. Ako se Macron odluči za centar ili desnicu, u igri su ministar odbrane Sebastien Lecornu, ministrica rada i zdravstva Catherine Vautrin, ministar unutrašnjih poslova Bruno Retailleau i ministar pravosuđa Gérald Darmanin. Ipak, postavlja se pitanje žele li se istaknuti političari upustiti u ulogu koju mnogi nazivaju "političkim poljupcem smrti" pred predsjedničke izbore 2027. godine.
Opozicija jača pritisak na Macrona
Mathilde Panot iz stranke Nepokorena Francuska izjavila je: "Bayrou je želio trenutak istine i dobio ga je. Sada je red na Macronu." Jean-Luc Mélenchon otišao je korak dalje, poručivši da bi i sam predsjednik trebao odstupiti.
Zeleni i socijalisti traže da novi premijer bude s ljevice, dok Marine Le Pen insistira na raspuštanju parlamenta i održavanju novih izbora: "To nije hir, nego institucionalni mehanizam za razbijanje blokade."
Analitičari smatraju da je upravo Macron odgovoran za blokadu, jer je raspisivanje prijevremenih izbora dovelo do sadašnjeg parlamentarnog sastava. Očekuje se i njegovo televizijsko obraćanje naciji.
Francuska se tako nalazi u novoj fazi političke nesigurnosti – s rastućim javnim dugom, parlamentom u pat-poziciji i predsjednikom koji mora brzo pronaći rješenje kako bi spriječio daljnje urušavanje povjerenja u vlast.
