"Ovo neće brzo završiti": Trump je uradio ono što je dugo obećavao da neće
Foto: Carlos Barria/REUTERS
Svojom neviđenom odlukom da bombarduje iranska nuklearna postrojenja i time se direktno pridruži izraelskim zračnim napadima na regionalnog suparnika, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump učinio je ono što je dugo obećavao da neće - vojno se umiješao u veliki strani rat, navodi se u analizi Reutersovog Matta Spetalnicka.
Dramatičan američki napad, uključujući ciljanje najjače utvrđenog iranskog nuklearnog postrojenja duboko pod zemljom, predstavlja najveći vanjskopolitički rizik tokom oba Trumpova mandata - odluku punu neizvjesnosti i potencijalnih posljedica.
Trump je u subotu poručio da Iran sada mora pristati na mir ili se suočiti s novim udarima, ali analitičari upozoravaju da bi ovaj napad mogao navesti Teheran na osvetu - zatvaranjem Hormuškog moreuza, najvažnije svjetske naftne arterije, napadima na američke baze i saveznike u regiji, pojačanjem raketnih napada na Izrael ili aktiviranjem proxy grupa širom svijeta protiv američkih i izraelskih interesa.
Takve mjere mogle bi dovesti do šireg i dugotrajnijeg sukoba od onoga što je Trump zamislio, podsjećajući na "vječne ratove" koje je Amerika vodila u Iraku i Afganistanu, a koje je sam Trump ismijavao nazivajući ih "glupim" i obećavajući da nikada neće biti uvučen u slične konflikte.
- Iranci su ozbiljno oslabljeni i degradirani u svojim vojnim sposobnostima, izjavio je Aaron David Miller, bivši pregovarač za Bliski istok u administracijama i demokrata i republikanaca. "Ali imaju razne asimetrične načine na koje mogu uzvratiti... Ovo se neće brzo završiti."
Uoči napada, koji je objavio kasno u subotu, Trump je kolebao između prijetnji vojnom akcijom i poziva na nove pregovore u pokušaju da uvjeri Iran da odustane od svog nuklearnog programa.
Jedan visoki zvaničnik Bijele kuće rekao je da je Trump odlučio pokrenuti napade kada je bio uvjeren da Teheran ne želi dogovor o nuklearnom programu.
Zeleno svjetlo je dao kada mu je potvrđeno da postoji "visoka vjerovatnoća uspjeha" - procjena koja je uslijedila nakon više od sedmicu dana izraelskih zračnih udara na iranska nuklearna i vojna postrojenja, čime je SAD-u otvoren put da zadade završni udarac.
Nuklearna prijetnja i dalje postoji
Trump je pohvalio "veliki uspjeh" udara, navodeći da su korištene masivne bombe za probijanje bunkera na glavnoj lokaciji u Fordowu. Ipak, neki stručnjaci smatraju da, iako je iranski program možda unazađen za više godina, prijetnja nije nestala.
Iran negira da razvija nuklearno oružje, tvrdeći da je njegov program isključivo u mirnodopske svrhe.
- Na duže staze, vojna akcija vjerovatno će natjerati Iran da odluči kako mu je nuklearno oružje neophodno za odvraćanje, te da Washington nije iskreno zainteresiran za diplomatiju, navodi se u saopćenju američke nepartijske organizacije Arms Control Association.
- Vojni udari ne mogu uništiti opsežno nuklearno znanje koje Iran posjeduje. Napadi će unazaditi program, ali će istovremeno ojačati odlučnost Teherana da ponovo pokrene svoje osjetljive aktivnosti, navode dalje.
Eric Lob, profesor na Odsjeku za politiku i međunarodne odnose na Florida International University, rekao je da ostaje otvoreno pitanje kako će Iran uzvratiti, ali da među mogućim opcijama može biti napad na "meke mete# SAD-a i Izraela, kako u regiji, tako i van nje.
No, on također navodi da postoji mogućnost da se Iran vrati za pregovarački stol - "mada bi to sada učinio iz još slabije pozicije" - ili da potraži diplomatski izlaz.
U neposrednom odgovoru na američke udare, Iran nije pokazao spremnost na ustupke. Iranska Organizacija za atomsku energiju poručila je da neće dozvoliti da razvoj njihove "nacionalne industrije" bude zaustavljen, a komentator na državnoj televiziji izjavio je da su sada svi američki građani i vojnici u regiji legitimne mete.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je rano u nedjelju saopćenje u kojem stoji da Teheran "smatra da ima pravo da se svim silama odupre američkoj vojnoj agresiji".
Karim Sadjadpour iz Carnegie Endowment for International Peace napisao je na X-u: "Trump je poručio da je sada vrijeme za mir. Nije jasno - i malo je vjerovatno - da Iranci to vide na isti način. Ovo će prije otvoriti novo poglavlje 46-godišnjeg rata SAD-a i Irana, nego ga završiti."
"Promjena režima"
Neki analitičari upozoravaju da bi Trump, iako njegova administracija ranije nije podržavala smjenu vlasti u Iranu, mogao biti uvučen u traženje "promjene režima" ako Teheran sprovede ozbiljnu odmazdu ili odluči graditi nuklearno oružje.
To bi dodatno povećalo rizike.
- Pazite se postepenog širenja ciljeva - pokušaja promjene režima i kampanja demokratizacije, upozorava Laura Blumenfeld, analitičarka sa Johns Hopkins univerziteta. "U pustinjama Bliskog istoka leže kosti mnogih propalih američkih moralnih misija."
Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog obavještajnog službenika za Bliski istok, tvrdi da bi iransko rukovodstvo brzo moglo izvesti "nesrazmjerne napade" ako bi osjećalo da im je opstanak ugrožen.
No Teheran će, dodaje, morati voditi računa o posljedicama. Zatvaranje Hormuškog moreuza, recimo, moglo bi predstavljati ekonomski problem za Trumpa zbog skoka cijena nafte i inflacije u SAD-u - ali bi također pogodilo Kinu, jednog od rijetkih moćnih iranskih saveznika.
Istovremeno, Trump se već suočava s oštrim kritikama demokrata u Kongresu zbog napada na Iran, kao i otporom među antiintervencionističkim krilom vlastite MAGA baze.
Trump, koji tokom prvog mandata nije imao veće međunarodne krize, sada je u jednu uvučen svega šest mjeseci nakon početka drugog mandata.
Čak i ako se nada da će vojno angažovanje SAD-a ostati vremenski i obimno ograničeno, historija sličnih konflikata pokazuje da oni nerijetko izmaknu kontroli i nose nepredviđene posljedice za američke predsjednike.
Trumpov slogan "mir kroz snagu" sada je stavljen na najveću kušnju do sada - posebno jer je otvorio novi front dok još nije ispunio obećanja o brzom okončanju ratova u Ukrajini i Gazi.
- Trump se vratio u ratni biznis, izjavio je Richard Gowan, direktor za Ujedinjene nacije pri International Crisis Group. "Nisam siguran da su iko u Moskvi, Teheranu ili Pekingu ikada povjerovao u njegovu priču da je on mirotvorac. To je uvijek više ličilo na kampanjsku frazu nego na strategiju."
