"Ovo je značajno" - Trump je uradio ono što EU nije mogla: Šta nakon sankcija Rusiji?
Benzinska pumpa Lukoil u Sofiji, Bugarska/Foto: Stoyan Nenov/REUTERS
Iznenadni potez američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede sankcije najvećim ruskim naftnim kompanijama neće paralizirati ratnu mašinu ruskog kolege Vladimira Putina - ali će pomoći Evropskoj uniji da jednom zauvijek izbaci rusku naftu iz bloka, piše Politico.
Podsjetimo, u srijedu je Trump najavio "ogromne" nove sankcije koje ciljaju ruske kompanije Lukoil i državnu Rosneft, što su ujedno i prve američke sankcije Moskvi otkako je preuzeo dužnost.
Detalji novih mjera još se usklađuju, ali one bi, u teoriji, mogle prisiliti te dvije firme da prodaju svoju imovinu i okončaju preostale isporuke nafte cjevovodima prema Evropi.
"Ovo je značajan korak", rekla je Kimberly Donovan, stručnjakinja za sankcije u Atlantskom savjetu, "i natjeraće evropske zemlje i kompanije koje još uvoze energente da preispitaju te transakcije" do 21. novembra, kada sankcije stupaju na snagu.
Najava dolazi mjesec dana nakon što je Trump osudio Evropu zbog "neoprostivog" nastavka kupovine energije iz Rusije, koja ukupno donosi četvrtinu prihoda Kremlju za finansiranje rata.
Tada je izdao i ultimatum Evropi, napisavši: "Spreman sam uvesti velike sankcije Rusiji kada sve NATO države pristanu i počnu činiti isto, i kada sve NATO države PRESTANU KUPOVATI NAFTU OD RUSIJE".
Sada je ispunio obećanje.
Šteta, ali ne i uništenje
Za Moskvu će nove sankcije značiti trenutni udar, ali je malo vjerovatno da će zaustaviti njene ratne napore u Ukrajini.
Rosneft i Lukoil čine oko dvije trećine od 4,4 miliona barela sirove nafte koje Rusija dnevno izvozi, prema podacima Davida Fyfea, glavnog ekonomiste medijske konsultantske kuće Argus. Sankcije bi mogle eliminisati "polovinu" tih isporuka, rekao je Fyfe, jer mjere sprečavaju kompanije da prodaju svoju robu u dolarima - valuti koja se gotovo isključivo koristi u međunarodnoj trgovini naftom.
Za Lukoil, sankcije će "značajno pogoditi" poslovanje, rekao je bivši izvršni direktor kompanije koji je govorio anonimno zbog osjetljivosti teme. Firma će vjerovatno morati prodati svoje udjele u inostranim projektima od Egipta do Iraka, što bi moglo pogoditi do 20 posto prihoda.
Međutim, većina kineskih i indijskih kupaca - dva najveća ruska trgovinska partnera - vjerovatno će nastaviti kupovinu ruske nafte, rekao je Homayoun Falakshahi, šef analize sirove nafte u kompaniji Kpler, zbog niže cijene i ograničenih alternativa, posebno u slučaju Kine.
Nakon početne zadrške, "većina kupaca će se vratiti kupovini", rekao je, kada pronađu načine da prikriju rusko porijeklo robe putem posredničkih kompanija.
- Ovo će zakomplicirati izvoz i trgovinu. Ali te kompanije već imaju uspostavljene alternativne mehanizme, tako da će biti štete, ali ograničene, rekao je Vladimir Milov, bivši ruski zamjenik ministra energetike i sadašnji kritičar Putina.
U četvrtak je sam Putin priznao da su nove sankcije "ozbiljne", dok je potez nazvao "neprijateljskim činom koji ne doprinosi jačanju rusko-američkih odnosa".
Trajno prisustvo u Evropi
Mjere bi, međutim, mogle imati najjasniji efekat upravo u Evropi.
Otako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu prije više od tri godine, EU se trudi da okonča zavisnost od ruske energije. Brisel je uveo embargo na uvoz ruske sirove nafte, goriva i uglja morskim putem i smanjio učešće Rusije na evropskom tržištu gasa s 45 na 13 posto. (Sada se finalizira zakon koji bi taj udio sveo na nulu.)
Rosneft, koji je nekada imao rafinerije i kontrolisao tokove nafte prema Njemačkoj, u velikoj mjeri je istisnut iz Evrope nakon što je Berlin 2022. preuzeo kontrolu nad njegovom lokalnom podružnicom.
- Pretpostavljamo da mjere Sjedinjenih Država ... nisu usmjerene na Rosneftove podružnice u Njemačkoj koje su pod upravom njemačkih saveznih država, saopćio je portparol njemačkog ministarstva privrede.
U četvrtak je i EU pooštrila svoje sankcije protiv te državne kompanije.
No, s Lukoilom je situacija drugačija. Najveća ruska privatna naftna firma upravlja stotinama benzinskih pumpi širom EU, uključujući oko 200 u Belgiji, posjeduje velike rafinerije u Rumuniji i Bugarskoj te ima 45-postotni udio u postrojenju za preradu goriva u Nizozemskoj. Također, isporučuje naftu Mađarskoj i Slovačkoj, koje i dalje zavise od Moskve za između 86 i 100 posto svojih uvoza. Koristeći izuzeće od sankcija, ove zemlje su uporno odbijale prekinuti saradnju s Rusijom uprkos snažnom pritisku iz EU.
Dosad Brisel nije uspio sankcionisati Lukoil, iako je kompanija povezana s izbjegavanjem sankcija unutar bloka.
Ni Rosneft ni Lukoil nisu odgovorili na zahtjeve Politica za komentar.
Kraj Lukoila u Evropi?
Sada se stvari mijenjaju.
Američko Ministarstvo finansija saopćilo je da "može" sankcionisati svakoga ko sarađuje s ruskim kompanijama, što znači da nijedna banka u Evropi više neće obrađivati njihove transakcije, rekla je Donovan.
- To će biti snažan signal (evropskim bankama i biznisima) da se moraju povući iz tih odnosa ili će se izložiti sankcijama, dodala je.
U četvrtak je i Evropska komisija najavila da razmatra vlastitu zabranu transakcija s Lukoilom.
Za Mađarsku i Slovačku, nove sankcije izazvale su zabrinutost da bi dotok nafte mogao biti potpuno prekinut.
Ako se sprovedu, "to bi dovelo do prekida uvoza", priznao je jedan slovački zvaničnik, koji je takođe govorio anonimno, dodajući da će vlada "najvjerovatnije" tražiti izuzeće od Washingtona. Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na zahtjev za komentar.
Uticaji se već osjećaju: finska energetska kompanija Neste u četvrtak je obustavila isporuke goriva Lukoilovoj podružnici Teboil nakon američkih i britanskih sankcija protiv firme.
Državni sekretar za energiju Rumunije, Cristian Bușoi, rekao je za Politico da će Lukoil sada imati "obavezu" da proda svoju rafineriju Petrotel u južnom dijelu zemlje prije isteka roka sljedećeg mjeseca.
- Bilo bi nam drago da više nemamo Lukoil, dodao je.
Vlada Nizozemske također očekuje brzu prodaju Lukoilovog udjela u rafineriji u jugozapadnom Zeelandu kao "najvjerovatniji scenarij", rekao je izvor upoznat s procesom.
Bugarska istočna rafinerija Neftochim također će "morati prekinuti rad 21. novembra" ako se ne proda, dodao je Martin Vladimirov, viši energetski analitičar u sofijskom Centru za proučavanje demokratije. Ministarstvo energetike Bugarske odbilo je komentarisati.
- Moraće biti prodane", potvrdio je i bivši Lukoilov izvršni direktor.
Za kompaniju, to će biti "katastrofalno", zaključio je.
