Ovo je pet Putinovih uslova za kraj rata: Od Zapada traži pisano obećanje
Ruski predsjednik Vladimir Putin, prema tvrdnjama više izvora iz Moskve, otvoren je za sklapanje mirovnog sporazuma s Ukrajinom - ali pod nizom strogo definisanih uslova. Oni podrazumijevaju zaustavljanje širenja NATO-a na istok, djelimično ukidanje sankcija i rješavanje pitanja zamrznute ruske imovine na Zapadu.
Osim toga, ističu izvori, Kremlj zahtijeva i neutralan status Ukrajine, kao i zaštitu za ruskojezično stanovništvo, prenosi Reuters.
Ti su zahtjevi, kako navode tri izvora bliska pregovorima, predstavljeni kao ključni elementi nacrta mirovnog memoranduma koji Rusija trenutno priprema. Među pet centralnih tačaka su: pisano obećanje da se NATO neće širiti na istok - što izravno isključuje članstvo Ukrajine, Gruzije i Moldavije - zatim neutralan status Ukrajine, djelimično ukidanje zapadnih sankcija, deblokada ruske imovine, te institucionalna zaštita prava govornika ruskog jezika unutar Ukrajine.
Iako Putin, prema tvrdnjama jednog od izvora, "ne traži mir pod svaku cijenu", poručuje kako je spreman na sporazum - ali samo ako ga potpišu i prihvate lideri zapadnih sila, uključujući Sjedinjene Američke Države. S druge strane, američki predsjednik Donald Trump, koji se u više navrata deklarisao kao zagovornik brzog okončanja rata, u posljednjim je istupima izrazio frustraciju zbog Putinove nespremnosti na trenutne pregovore, upozorivši da se "igra s vatrom".
Putin je navodno s Trumpom razgovarao više od dva sata prošle sedmice, nakon čega je signalizirao spremnost da se uključi u proces izrade zajedničkog mirovnog memoranduma. Ipak, ukrajinski i zapadni zvaničnici upozoravaju da Rusija koristi razgovore kao paravan za odugovlačenje, dok istovremeno njene trupe ostvaruju teritorijalne dobitke na istoku Ukrajine.
Zvanični Kremlj nije odgovorio na upit za komentar. Isto važi i za NATO savez koji, kako podsjećaju upućeni, već godinama odbacuje ruske zahtjeve da ograniči politiku tzv. "otvorenih vrata".
Iz Saveza zasad nema reakcije ni na nove tvrdnje iz Moskve. Kijev, također, nije ponudio zvaničnu izjavu, iako iz ureda predsjednika Volodimira Zelenskog kontinuirano stižu poruke da Rusija ne može imati pravo veta nad ukrajinskim suverenim odlukama, uključujući i onu o članstvu u NATO-u.
Rat, koji ulazi u treću godinu, i dalje odnosi visoku cijenu s obje strane. Rusija trenutno kontroliše manje od petine ukrajinskog teritorija, ali usprkos povremenim uspjesima na frontu, cijena rata mjeri se ne samo u broju poginulih, već i u opterećenju državnog budžeta te sve većem međunarodnom pritisku.
Bez obzira na intenzitet borbi, ono što se iza kulisa trenutno odmjerava jeste hoće li Zapad prihvatiti Putinovu ponudu - ili će, kako upozorava jedan od izvora iz Moskve, "budući mir biti još bolniji".
