Ovim paktom "svijet" se odrekao rata: Nakon toga utonuo je u najkrvavije sukobe

Kellogg-Briandov pakt, poznat i kao Pakt o odricanju od rata, potpisan je 27. augusta 1928. godine u Parizu i predstavljao je jednu od najambicioznijih međunarodnih inicijativa u periodu između dva svjetska rata. Sporazum je prvobitno zamišljen kao bilateralni dogovor između Francuske i Sjedinjenih Američkih Država, ali se vrlo brzo razvio u globalnu inicijativu zahvaljujući ideji da mir ne može biti privilegija samo pojedinih država.

Glavni inicijatori bili su francuski ministar vanjskih poslova Aristide Briand i američki državni sekretar Frank B. Kellogg, po kojima je sporazum i dobio ime. Njihova inicijativa okupila je gotovo sve velike sile tog vremena – od Velike Britanije, Njemačke, Italije, Japana i Sovjetskog Saveza, među kojima je bila i Kraljevina Jugoslavija, pa do brojnih manjih država.

Danas je to nezavisna zemlja

Ovo je bio najkraći rat u historiji: Trajao je 38 minuta, a danas je ta zemlja poznata po turizmu

Iako je sadržaj pakta bio kratak, njegove poruke bile su revolucionarne za to doba. Države su se obavezale da će se odreći rata kao instrumenta politike i da će sve sporove rješavati isključivo mirnim putem. Bio je to prvi međunarodni dokument koji je rat izričito proglasio nezakonitim. Međutim, pakt nije imao mehanizme sankcionisanja, pa se ubrzo pokazalo da njegova praktična vrijednost nije dovoljna da zaustavi nove sukobe.

U godinama koje su uslijedile, svijet je svjedočio agresijama koje su jasno pokazale nemoć pakta. Japan je 1931. napao Mandžuriju, Italija je 1935. izvršila agresiju na Etiopiju, a Njemačka je krenula u ekspanzionističke pohode koji su doveli do Drugog svjetskog rata. Unatoč plemenitoj namjeri, svijet je nakon potpisivanja Kellogg-Briandovog pakta ušao u eru nekih od najgorih i najbrutalnijih sukoba u historiji čovječanstva.

Ipak, ovaj sporazum ostavio je trajno naslijeđe. Njegove odredbe kasnije su poslužile kao pravni temelj za međunarodne norme o zabrani agresivnog rata, a ideje pakta ugrađene su u Povelju Ujedinjenih nacija 1945. godine. Također, pakt je korišten i kao pravni presedan na Nirnberškim procesima, kada je agresivni rat proglašen međunarodnim zločinom.

Kellogg-Briandov pakt, iako nemoćan da spriječi tragedije Drugog svjetskog rata, ostao je važan historijski dokument i prekretnica u razvoju međunarodnog prava. Njegov značaj leži u činjenici da je prvi put otvoreno artikulisana ideja da rat nije legitimno sredstvo državne politike, ideja koja i danas stoji u temelju međunarodnih odnosa.