Otkriven Trumpov plan za Venezuelu: Na šta je mislio kada je rekao da će SAD preuzeti upravljanje
Administracija Sjedinjenih Američkih Država ubrzano radi na uspostavi prijelazne vlasti u Venezueli nakon hapšenja predsjednika Nicolása Madura, pri čemu se, prema navodima američkih zvaničnika, prioritet daje administrativnoj stabilnosti i obnovi naftne infrastrukture, a ne brzom prelasku na demokratski poredak, izvještava CNN.
Američki dužnosnici opisuju niz koordiniranih aktivnosti u kojima se koriste vojni i ekonomski instrumenti kako bi se izvršio pritisak na preostale strukture Madurovog režima. Posebna pažnja usmjerena je na potpredsjednicu Venezuele Delcy Rodríguez, koju su Trumpovi savjetnici ranije označili kao prihvatljivu, iako privremenu, opciju za stabilizaciju situacije nakon Madurovog svrgavanja.
Iako je Rodríguez u prvim reakcijama oštro kritikovala američku intervenciju i hapšenje Madura, američki zvaničnici su, kako navode, zadržali uvjerenje da je saradnja moguća. Do nedjelje navečer njen ton se promijenio, pa je pozvala na „saradnju“ sa Sjedinjenim Državama, ističući da će Venezuela dati prioritet „uravnoteženim i uzajamno uvažavajućim međunarodnim odnosima“ sa SAD-om i zemljama regiona.
Prema dostupnim informacijama, više visokih američkih zvaničnika učestvuje u izradi okvira za funkcionisanje vlasti u Venezueli nakon Madurovog pada. Paralelno s tim, ministri zaduženi za unutrašnju politiku i energetiku dobili su zadatak da ohrabre američke energetske kompanije na povratak u Venezuelu i uključivanje u obnovu dotrajale naftne infrastrukture.
Tokom vikenda dodatno se razjasnilo šta je američki predsjednik mislio kada je izjavio da će Sjedinjene Države „voditi“ Venezuelu. Prema tumačenjima američkih zvaničnika, riječ je o planu u kojem se SAD oslanja na snažno vojno prisustvo u regionu kako bi osigurao da buduće vlasti u Caracasu postupaju u skladu s očekivanjima Washingtona.
Istovremeno, ostaju brojna otvorena pitanja o načinu uspostave privremenog protektorata u zemlji od oko 31 milion stanovnika, posebno imajući u vidu da Sjedinjene Države nemaju zvanično diplomatsko prisustvo u Venezueli od zatvaranja ambasade u Caracasu 2019. godine.
Državni sekretar Marco Rubio, govoreći za američke medije, izjavio je da SAD „vodi smjer u kojem će se situacija kretati“ i da raspolaže mehanizmima pritiska koje koristi. Među tim mehanizmima naveo je blokadu naftnih tankera kako bi se prekinuli ključni prihodi Venezuele, kao i kontinuirano vojno prisustvo u njenoj blizini.
Predsjednik Senatskog odbora za obavještajna pitanja Tom Cotton izjavio je da Trumpove riječi o „vođenju Venezuele“ znače da budući čelnici te zemlje moraju ispuniti američke zahtjeve, uključujući prestanak trgovine drogom i oružjem, kao i udaljavanje stranih aktera koje Washington smatra prijetnjom.
U fokus američke administracije stavljena je upravo Delcy Rodríguez, za koju se procjenjuje da bi mogla osigurati stabilnu tranziciju i zaštitu potencijalnih američkih energetskih ulaganja. Sam Trump joj je uputio otvoreno upozorenje, poručivši da će „platiti vrlo visoku cijenu, vjerovatno veću od Madura“, ukoliko ne postupi u skladu s američkim zahtjevima.
Istovremeno, čini se da je američka administracija marginalizirala opozicionu lidericu Maríu Corinu Machado, iako je ona međunarodno prepoznata. Prema izvorima, Trump nije bio uvjeren u njene kapacitete, navodeći da joj nedostaje potrebno „poštovanje“ za vođenje zemlje.
Iako je Rodríguez američku operaciju hapšenja Madura u subotu nazvala „barbarstvom“, američki zvaničnici te izjave tumače kao poruke namijenjene domaćoj javnosti. Rubio je poručio da će se stav Washingtona prema Rodríguez formirati na osnovu njenih budućih poteza, a ne javnih izjava.
Prema ocjenama bivših zvaničnika američkog State Departmenta, eventualni dogovor između Rodríguez i američke administracije bio bi moguć samo uz određene garancije. Kako navode, takav aranžman mogao bi joj omogućiti da zadrži dio političkog uticaja ili da se povuče uz zaštitu interesa koje je stekla tokom prethodnih godina.
Tema demokratske tranzicije i izbora u Venezueli, međutim, zasad nije u prvom planu. Iako američki zvaničnici formalno ističu da žele povratak demokratije, naglašavaju da se trenutno moraju baviti, kako kažu, „neposrednom stvarnošću“, dok se razgovori o izbornom procesu smatraju preuranjenim.
