Otima se kontroli: Trump zaprijetio još tri zemlje, dobio je ekspresne odgovore
Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i nordijskih zemalja posljednjih dana dodatno su porasle zbog sve otvorenijih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa o Grenlandu. Dok Danska i vlasti Grenlanda, uz podršku ostalih nordijskih država, pokušavaju zauzeti jedinstven stav, u Kopenhagenu i Nuuku raste zabrinutost zbog mogućnosti američkog pritiska ili čak pokušaja aneksije tog strateški važnog teritorija.
Trump je tokom leta predsjedničkim avionom Air Force One ponovo istakao da su Sjedinjenim Državama potrebni veći sigurnosni kapaciteti na Grenlandu, tvrdeći da je regija okružena ruskim i kineskim brodovima. Uz ironičan komentar o danskom jačanju sigurnosti putem dodatne pseće zaprege, poručio je da će se pitanje Grenlanda vrlo brzo ponovo otvoriti.
"Ne želim sada govoriti o Grenlandu, pričajmo o tome za 20 dana. Grenlandom ćemo se baviti za dva mjeseca. Europska unija svjesna je da SAD moraju dobiti Grenland. To je pitanje nacionalne sigurnosti", rekao je Trump.
Ovakve izjave izazvale su oštre reakcije u Danskoj i na Grenlandu. Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je da Sjedinjene Američke Države nemaju pravo anektirati nijedan dio Kraljevine Danske, uključujući Grenland i Farske Otoke. Grenlandski premijer Jens Frederik Nielsen otišao je korak dalje, javno odbacujući bilo kakve prijetnje ili pritiske.
"Prijetnje, pritisci i poruke o zauzimanju ne smiju biti temelj odnosa među prijateljima. Dosta je takvih izjava. Prestanite s pritiscima. Prestanite s prijetnjama. Prestanite fantazirati o aneksiji", naveo je Nielsen.
Iako niko zasad otvoreno ne govori o scenariju sličnom onom u Venezueli, u Danskoj i na Grenlandu sve je prisutniji strah da bi SAD mogao pokušati opravdati intervenciju potrebom za sprječavanje ruskog i kineskog utjecaja. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da SAD na Grenlandu već decenijama ima vojnu bazu Pituffik, u kojoj se nalazi više američkih vojnika nego što ih Danska ukupno ima raspoređenih na cijelom otoku.
Danska je nakon Trumpovog dolaska na vlast najavila višegodišnja ulaganja u jačanje obrambenih i infrastrukturnih kapaciteta na Grenlandu, uključujući brodove, zračne baze, radare, dronove i vojne jedinice, u vrijednosti od najmanje tri milijarde eura. Ipak, realizacija tih planova tek predstoji.
Novoimenovani Trumpov izaslanik za Grenland i guverner Louisiane Jeff Landry pokušao je ublažiti tenzije, tvrdeći da Washington nema namjeru osvajati teritorije, ali je istovremeno naglasio da bi SAD trebale direktno razgovarati sa stanovnicima Grenlanda.
"Mislim da bismo trebali razgovarati s ljudima koji zapravo žive na Grenlandu. Što trebaju? Što očekuju? Koje im prilike nisu pružene?", rekao je Landry, koji je ranije izjavio da mu je zadatak učiniti Grenland dijelom Sjedinjenih Američkih Država.
Bivši američki ambasador u Danskoj Rufus Gifford upozorio je da bi eventualna američka akcija na Grenlandu mogla imati ozbiljne posljedice po globalni poredak.
"Ako SAD učini ono što najavljuje da će učiniti na Grenlandu, to će uništiti svjetski poredak kakav danas poznajemo", rekao je Gifford za danski TV2.
U znak podrške Danskoj, nordijski lideri Norveške, Švedske i Finske javno su stali u odbranu njenog suvereniteta. Norveški premijer Jonas Gahr Støre poručio je da je Grenland sastavni dio Kraljevine Danske, dok je finski predsjednik Alexander Stubb naglasio da samo Danska i Grenland mogu odlučivati o svojoj budućnosti.
Ipak, izjave nordijskih lidera povodom američke vojne akcije u Venezueli bile su znatno opreznije. Švedski premijer Ulf Kristersson naveo je da Maduro nema demokratski legitimitet, ali je istovremeno podsjetio da sve države moraju djelovati u skladu s međunarodnim pravom.
Istovremeno, Donald Trump je dodatno zaoštrio retoriku prema Iranu, zaprijetivši snažnim odgovorom SAD-a ukoliko tokom protesta u toj zemlji dođe do novih žrtava.
"Ako počnu ubijati ljude kao što su to činili u prošlosti, mislim da će ih Sjedinjene Države vrlo snažno udariti", rekao je Trump.
Protesti u Iranu, izazvani ekonomskom krizom i rastom troškova života, traju već drugi tjedan, a prema zvaničnim podacima do sada je poginulo najmanje 12 osoba.
Američki predsjednik zaprijetio je i Kolumbiji, izjavivši da mu ideja vojne intervencije "zvuči dobro". Kritikujući kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, Trump je rekao da Kolumbija neće još dugo proizvoditi i izvoziti kokain u SAD.
Komentari o Kolumbiji i Iranu uslijedili su nakon američke operacije u Venezueli, tokom koje je uhapšen predsjednik Nicolas Maduro i prebačen u New York, gdje se suočava s optužbama za trgovinu drogom. Trump je poručio da je spreman na nove napade ukoliko ostaci Madurovog režima ne budu sarađivali, naglašavajući da su mu prioritet borba protiv narkotika i obnova naftne industrije, a ne brzi izbori.
Kolumbijski predsjednik Gustavo Petro reagirao je na prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa vojnom operacijom, nakon što ga je Trump nazvao "bolesnim čovjekom" koji neće dugo ostati na vlasti.
Petro je na internetu objavio niz poruka, navodeći kako će prvo "provjeriti prevode li se Trumpove riječi na engleskom onako kako kaže nacionalni tisak".
Najavio je i kako će "odgovoriti na njih čim saznam što Trumpova nelegitimna prijetnja zapravo znači".
U drugoj objavi uputio je poziv na prosvjede. "Cijeli venezuelanski, kolumbijski i latinoamerički narod mora izaći na ulice", poručio je.
