Scholz nije najavio uvođenje vanrednog stanja u Njemačkoj
Ilustracija/ Screenshot/ Youtube/
Nakon press konferencije njemačkog kancelar Olafa Scholza u medijima je odjeknula informacija da je pozvao Bundestag da proglasi vanredno stanje zbog sukoba u Ukrajini. Ova informacija pokazal se nesitinitom, nakon analize nezavisnih factchekera sa platforme Raskrinkavanje.me, u svojoj analizi postavili su i cijeli transkript njegovog obraćanja, gdje se vidi da ni u jednom trenutku to kazao ili najavio.
U ranijem tekst objavljenom na Oslodjenje.ba pislao je da je Sholz na konferenciji za novinare u četvrtak, je istakao da bi Bundestag trebao što prije usvojiti rezoluciju kojom bi rat u Ukrajini i njegove teške posljedice po sigurnost Njemačke i Evrope bili klasifikovani kao vanredna situacija. Ova mjera, kako je objasnio kancelar, omogućila bi Njemačkoj da nastavila pružati pomoć Ukrajini, "koja je danas važnija nego ikada", bez smanjenja drugih državnih obaveza prema vlastitim građanima.
Scholz je takođe pohvalio izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je pozvao evropske NATO članice da izdvajaju više sredstava za vlastitu odbranu. Kancelar je naglasio da bi vojni izdaci morali značajno porasti, odbacujući ideju da se potrebna sredstva mogu osigurati iz postojećeg budžeta.
U vezi sa "kočnicom duga", Scholz je predložio da se troškovi odbrane trajno izuzmu iz tih ograničenja. Njemačka je, prema podacima Kilskog instituta za svjetsku ekonomiju, do oktobra 2024. godine pružila Ukrajini pomoć u iznosu od 11 milijardi eura, čime je postala drugi najveći donator, nakon SAD-a.
S obzirom na negativne ekonomske trendove u zemlji, koji uključuju pad njemačke ekonomije drugu godinu zaredom, Scholz se suočava s kritikama zbog politike koja ne samo da se bavi pitanjem odbrane, nego i ekonomskim izazovima. Pad u automobilskoj industriji i negativni efekti smanjenja ovisnosti o ruskoj energiji dodatno komplikuju situaciju.
U izvornom govoru Sholza navodi se:
“Zbog događaja u poslednja 24 sata i izjava američke vlade, odgovor na ovo pitanje više se ne može odlagati. Moramo to dati – i to odmah. Već nedeljama i mjesecima tražio sam jasnoću o tome kako ćemo pouzdano finansirati našu bezbjednost i dao sam predloge kako se to može postići:
Prvo: Potrebna nam je reforma ograničenja zaduživanja kako bismo iz njega izuzeli ulaganja u našu bezbjednost i odbranu. Očekujem od drugih demokratskih stranaka da podrže ovaj prijedlog. Radi se o miru i bezbjednosti naše zemlje.
Drugo, Bundestag bi trebalo što je brže moguće da donese odluku, u skladu sa članom 115, stav 2 Osnovnog zakona, kojom će rat u Ukrajini i njegove ozbiljne posljedice po bezbjednost Njemačke i Evrope biti klasifikovani kao vanredna situacija. To bi značilo da naša podrška Ukrajini, koja je danas važnija nego ikada, više ne ide na štetu drugih obaveza koje naša država mora da ispuni prema sopstvenim građankama i građanima”.
Klasifikacija situacije kao vanredne omogućila bi njemačkoj vladi da prevaziđe ustavna ograničenja zaduživanja, odnosno “kočnica duga” kako se označava u njemačkom zakonodavstvu.
Ovo bi omogućilo značajno povećanje izdvajanja za odbranu, koje je Sholz u govoru naveo kao neophodnom mjerom.
Dakle, ovakva odluka bi značila da Njemačka tretira trenutnu situaciju kao izuzetno ozbiljnu prijetnju za sigurnost Njemačke.
Suštinski, on je predložio izuzeće od ograničenja zaduživanja i povećanje sredstava za odbranu, što bi osiguralo da podrška Ukrajini ne ide na uštrb drugih državnih obaveza, a ne vanredno stanje u Njemačkoj, kako smo tvrdili u prethodnom tekstu
