Od prijateljstva do mina na granici: Zašto su Kambodža i Tajland danas u vojnom sukobu?
Smoke rises from a convenience store at a gas station, amid the clashes between Thailand and Cambodia, in Kantharalak district, Sisaket province, Thailand, July 24, 2025, in this screengrab obtained from a handout video. TPBS/Handout via REUTERS THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. THAILAND OUT. NO COMMERCIAL OR EDITORIAL SALES IN THAILAND./Tpbs
Tajland i Kambodža, nekada percipirani kao među najprijateljskijim zemljama svijeta, danas su u opasnom vojnom sukobu na zajedničkoj granici. Samo prije pet godina, tadašnji tajlandski ambasador Panyarak Poolthup govorio je o neraskidivoj saradnji s premijerom Kambodže Hun Senom, naglašavajući zajedničku budućnost dviju susjeda u jugoistočnoj Aziji.
Prvi oružani incident ove godine desio se 28. maja u spornom području zvanom Smaragdni trokut, gdje su u razmjeni vatre poginuli vojnici, uključujući i jednog komandanta kambodžanskih snaga. Obje strane optužile su jedna drugu za agresiju, dok su njihove vojske nastavile gomilanje snaga u zoni sukoba.
Budući da su članice ASEAN-a, obje zemlje su obavezne rješavati sporove mirno. Ipak, eskalacija sukoba nastavila se sve do 8. juna, kada su se Tajland i Kambodža složili o povlačenju trupa s linija fronta i vraćanju na prethodne položaje, pokušavajući smanjiti napetosti.
No, paralelno su se uvodile kaznene mjere: Tajland je preuzeo kontrolu nad graničnim prijelazima i zaprijetio obustavom interneta i struje Kambodži, dok je Phnom Penh odgovorio zabranom tajlandskih medija i prekidom internet konekcije prema Tajlandu.
Vrhunac diplomatskog razilaženja dogodio se 16. juna, kada je kambodžanski premijer Hun Manet najavio obraćanje Međunarodnom sudu pravde (ICJ), tražeći rješenje za granični spor. Tajland je odbacio tu inicijativu, insistirajući na bilateralnim pregovorima.
Samo dan kasnije, 17. juna, Kambodža je zabranila uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Tajlanda, dok je Tajland zabranio prelazak granice svojim građanima radi posla u kazinima kambodžanskog Poipeta.
Situacija se dodatno pogoršala tokom jula zbog incidenata s minama. Prvi se dogodio 16. jula, kada su tri tajlandska vojnika nagazila na minu tokom patrole u provinciji Ubon Ratchathani. Sljedeći incident zabilježen je 23. jula, s još petoricom ranjenih. Tajlandske vlasti tvrde da su mine novopostavljene s kambodžanske strane i predstavljaju kršenje međunarodnog prava, dok Kambodža poriče te tvrdnje, navodeći da su mine zaostale iz prošlih sukoba i da su tajlandski vojnici skrenuli s dogovorenih sigurnih ruta.
Granica duga 817 kilometara, između Tajlanda i Kambodže, definisana je starim kolonijalnim mapama iz 1907. godine koje je izradio francuski protektorat. Sporovi oko područja hrama Preah Vihear, izgrađenog u 11. stoljeću, tinjaju desetljećima, uprkos presudi ICJ-a iz 1962. koja ga je dodijelila Kambodži. Tajland je prihvatio presudu, ali zadržao zahtjeve nad okolnim područjem.
Situacija je dodatno eskalirala 2008. godine, kada je UNESCO priznao hram kao svjetsku baštinu, što je izazvalo višegodišnje sukobe koji su kulminirali 2011. godine s desetinama hiljada raseljenih.
U pokušaju smirivanja tenzija, 2000. godine osnovana je Zajednička komisija za razgraničenje (JBC), koja je nastavila s radom, ali bez konkretnih rezultata. Posljednji sastanak održan je 14. juna u Phnom Penhu, bez značajnijih pomaka.
S porastom incidenata i prijetnji, budućnost odnosa između Tajlanda i Kambodže ostaje neizvjesna, a granica ostaje mjesto potencijalne eksplozije širih regionalnih tenzija.
