Od monopola do multipolarnosti: Uoči Samita ŠOS-a u Tjandžinu
Predstojeći samit Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS), koji će se krajem mjeseca održati u kineskom gradu Tjandžinu, privlači veliku pažnju međunarodne javnosti. Domaćin će biti kineski predsjednik Xi Jinping, a očekuje se učešće lidera ključnih zemalja članica, među kojima ruskog predsjednika Vladimira Putina i indijskog premijera Narendre Modija. Ovaj susret dolazi u trenutku kada je jasno da je unipolarna era, obilježena dominacijom Sjedinjenih Američkih Država poslije Hladnog rata, stvar prošlosti, dok svijet sve očiglednije poprima multipolarni oblik.
U decenijama nakon pada Berlinskog zida činilo se da su SAD stekle neupitnu i trajnu hegemoniju, zahvaljujući prije svega kontroli nad tri važna monopola. Prvi je bio tehnološki – američke kompanije kontrolisale su razvoj digitalnih tehnologija i oblikovale način globalnog povezivanja kroz internet. Drugi je bio vojni – samo su SAD imale kapacitet da vode ratove širom svijeta i političku slobodu da to čine bez ozbiljnih posljedica ili potrebe za međunarodnim konsenzusom. Treći je bio finansijski – dolar je bio i ostao ključna valuta međunarodne trgovine i štednje, dok se cjelokupna bankarska infrastruktura oslanjala na sistem koji su kontrolisale američke institucije.
Današnja slika svijeta izgleda bitno drugačije. Tehnološki monopol više ne postoji: Kina je globalni lider u mnogim oblastima, a u nekima, poput “zelenih” tehnologija i telekomunikacija, čak je i prestigla SAD. Ni vojna snaga više nije monopolskog karaktera – ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku pokazuju da američka sila ne može jednostrano oblikovati globalne tokove, niti da postoji uzdržanost drugih zemalja da vojnu silu upotrebe uprkos međunarodnom protivljenju. Finansijska dominacija dolara i dalje traje, ali se sve otvorenije traga za alternativama kroz bilateralne sporazume, digitalne valute i međunarodne aranžmane, što ukazuje da ni taj monopol više nije apsolutan.
U tom kontekstu, organizacije osnovane početkom 21. vijeka, poput BRICS-a i ŠOS-a, dobijaju sve veći značaj. BRICS je prije svega fokusiran na finansije i trgovinu, dok je ŠOS nastao radi saradnje u oblasti bezbjednosti i borbe protiv terorizma. Ovaj drugi se vremenom razvio u forum šire evroazijske saradnje, posebno nakon priključenja Indije i Pakistana. Iako među članicama postoje razlike i regionalna rivalstva, njihovo udruživanje odražava zajedničku želju da se oblikuje uravnoteženiji međunarodni poredak.
Predstojeći samit u Tjandžinu održava se u specifičnom trenutku. Odnosi ključnih članica ŠOS-a sa Sjedinjenim Državama nalaze se u izuzetno neuralgičnoj fazi: Rusija je pod sankcijama zbog rata u Ukrajini, Kina je u strateškoj konfrontaciji sa Washingtonom, a Indija balansira sopstvene interese između SAD i partnerstava u Evroaziji pod prijetnjom uvođenja visokih tarifa. ŠOS tako postaje platforma na kojoj se artikuliše alternativni pogled na globalni poredak, ne nužno kao protivteža, već kao dopuna postojećim međunarodnim institucijama koje su i dalje pod jakim uticajem Amerike i sve češće pokazuju nemoć da se nose sa novim izazovima.
Iako je rano govoriti o formiranju bezbjednosnog saveza koji bi mogao da bude pandan NATO-u blisko povezanim sa američkim pacifičkim partnerima, značaj ŠOS-a leži u tome što okuplja države različitih političkih sistema i interesa, koje uviđaju da im zajednički pristup donosi prednost u svijetu gdje nijedna sila više ne može jednostrano određivati pravila. Upravo zato će poruke sa samita u Tjandžinu imati značajnu simboličku važnost i pokazati do koje mjere multipolarnost nije samo teorijski koncept, već realnost u razvoju.
Samit u Tjandžinu stoga treba posmatrati kao dio šireg procesa. Ne treba očekivati spektakularne odluke, ali tonalitet razgovora, zajedničke izjave i najavljene inicijative uticaće na oblikovanje međunarodnog javnog mnjenja. U svijetu koji se ubrzano mijenja, a gdje tradicionalne institucije djeluju sve manje efikasno, ovakvi forumi predstavljaju laboratoriju multipolarnosti – prostora gdje se traže novi modeli saradnje i ravnoteže u globalnim poslovima.
Autor: Vuk Jeremić, predsjednik Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj (CIRSD), predsjedavajući 67. zasjedanja Generalne skupštine UN, bivši ministar inostranih poslova Srbije
