Objavljeno koje oružje Amerika prestaje slati Ukrajini: Ključni sistemi za odbranu od Rusije

Jason Cutshaw/ Us Army/
Foto: Jason Cutshaw/US Army
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Sjedinjene Američke Države zaustavile su isporuku ključnog oružja Ukrajini, uključujući sisteme za protuzračnu odbranu koji su Kijevu bili od presudne važnosti posljednjih mjeseci zbog intenziviranja ruskih napada iz zraka, objavio je NBC News.

Američki ministar odbrane Pete Hegseth naredio je pauzu u slanju raketa i municije dok traje revizija zaliha, pokrenuta nakon višegodišnjeg slanja vojne pomoći Ukrajini, ali i zbog vojnih operacija SAD-a na Bliskom istoku, uključujući odbranu Izraela i borbu protiv Huta u Jemenu, navodi NBC.

Odluka dolazi u kritičnom trenutku – samo nekoliko dana nakon što je Ukrajina pretrpjela jedan od najtežih zračnih napada od početka rata. Rusija je, prema ukrajinskom Ministarstvu odbrane, tada lansirala čak 60 projektila i 477 dronova.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Prema više izvora NBC Newsa, među oružjem čija isporuka je trenutno zaustavljena su:

- deseci projektila za sistem Patriot, ključni za odbranu od ruskih projektila

- hiljade granata kalibra 155 mm za haubice

- više od 100 projektila Hellfire

- više od 250 sustava GMLRS (navođeni višecijevni raketni sustavi)

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- deseci projektila Stinger za protuzračnu obranu

- deseci zrakoplovnih projektila AIM

- deseci bacača granata

Ovo oružje bilo je već odobreno u sklopu paketa pomoći koji je prethodna administracija osigurala putem tzv. predsjedničke ovlasti za hitne vojne isporuke i inicijative za sigurnosnu pomoć Ukrajini. Neki od sistema već su stigli u regiju, ali su zaustavljeni prije primopredaje Kijevu, piše NBC.

Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da je „odluka donesena kako bi se zaštitili interesi Sjedinjenih Država“, pozivajući se na reviziju Ministarstva odbrane o „vojnoj potpori i pomoći drugim zemljama diljem svijeta“. Dodala je: „Snaga Oružanih snaga SAD-a nije upitna – samo pitajte Iran“, aludirajući na nedavne američke udare na iranska postrojenja.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Sam predsjednik Donald Trump, na konferenciji za medije nakon sastanka NATO-a u Haagu, potvrdio je da je SAD u potrazi za projektilima Patriot koje bi mogao poslati Ukrajini. „Oni žele proturaketne projektile. Mi ćemo vidjeti možemo li ih osigurati“, rekao je Trump, dodajući da je američko oružje trenutno potrebno i Izraelu.

Ukrajina je više puta apelovala na SAD i evropske saveznike da pošalju dodatne sisteme za protuzračnu odbranu, jer je Rusija u posljednjim mjesecima značajno povećala broj zračnih napada. Tokom posjete Washingtonu 5. juna, šef ureda predsjednika Zelenskog, Andrij Jermak, poručio je da Ukrajina „zadržava ruske snage“, ali da joj je hitno potrebno više sistema za odbranu gradova.

I dok je obustava isporuka oružja uobičajena praksa kod promjene administracija, izvori s kojima je razgovarao NBC upozoravaju na osjetljivost trenutka: Ukrajina mora izgledati snažno da bi imala šansu prisiliti Rusiju na pregovore.

Washington je od početka ruske totalne invazije u februaru 2022. poslao Ukrajini desetine milijardi eura vojne pomoći. No sadašnji potez ukazuje na zabrinutost zbog sve manjih američkih zaliha. Jedan odbrambeni dužnosnik rekao je za CBS News da su rezerve oružja „alarmantno istrošene“.

Zamjenik američkog ministra odbrane Elbridge Colby izjavio je da Ministarstvo i dalje predsjedniku nudi „snažne opcije“ za nastavak vojne pomoći, ali i da „temeljito preispituje i prilagođava pristup ostvarenju tog cilja, uz očuvanje spremnosti američkih snaga za prioritete odbrane“.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Trump i Zelenski posljednji put su se sreli prošle sedmice na samitu NATO-a. Tada je Trump, na pitanje o Patriotima, rekao da će SAD pokušati osigurati dio sistema, a o razgovoru sa Zelenskim rekao: „Bilo je napeto ponekad, ali bio je jako ljubazan.“

Njihov raniji sukob iz marta, nakon kojeg je Trump obustavio vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka, kasnije je razriješen, a isporuke su tada ipak nastavljene.

U međuvremenu je francuski predsjednik Emmanuel Macron prvi put nakon više od dvije i po godine razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Dvosatni telefonski razgovor završio je bez pomaka – Macron je pozvao na prekid vatre, a Putin je ponovio optužbe na račun Zapada.

Rusija, s druge strane, intenzivira rat. Prema ukrajinskim podacima, tokom vikenda je lansirala više od 500 različitih projektila i dronova na ciljeve diljem Ukrajine. Ukrajina je jučer odgovorila napadom na rusku tvornicu u Iževsku, pri čemu su poginule tri osobe. Grad se nalazi više od 1000 kilometara od ukrajinske granice.

Prema aktuelnim podacima, Rusija i dalje kontroliše otprilike 20 posto ukrajinskog teritorija, uključujući Krim, koji je ilegalno anektiran 2014.