Njemački vojni historičar upozorava: Ovo ljeto bi moglo biti posljednje ljeto mira u Evropi

Sönke Neitzel, jedan od najpoznatijih njemačkih vojnih historičara, nedavno je izazvao veliku pažnju izjavom da bi nadolazeće ljeto moglo biti posljednje ljeto mira u Europi. Da bi, možda vrlo uskoro, ruski predsjednik Vladimir Putin mogao staviti čitav Zapad na veliki test.

U razgovoru za DW, Neitzel je prvo naglasio da govori o najgorem mogućem scenariju:

- Niko ne može predvidjeti budućnost. Ona je neizvjesna. Niko zapravo ne zna šta Putin želi ili planira.

Kako kaže, američki predsjednik Donald Trump destruktivan je prema NATO-u dok istovremeno radi na „negativnom mirovnom sporazumu u Ukrajini".

- To oslobađa Putinove snage da rade druge stvari. A za jesen je u Bjelorusiji najavljen velika vojna vježba Zapad, kaže on, podsjećajući da je „vojna vježba" iz 2021. zapravo bila raspoređivanje vojske za udar na Ukrajinu.

Putinova računica

Njegov zaključak je da bi NATO, a posebno Njemačka, morali „ubrzati“ jačanje odbrane. Jer Putin, kako kaže, neće čekati da NATO ojača prije nego što eventualno udari na neku članicu zapadnog vojnog saveza.

- Posebno u Njemačkoj mnogi misle: ’Pa dobro, još imamo mir’. Ali ja kažem da nemamo. Nismo ni u ratu. Mi smo u nekom međustanju. I mislim da se trebamo spremiti i ubrzati, dodaje Neitzel.

On vjeruje da su ocjene da je Putin „lud" potpuno beskorisne. „Mislim da on ima vlastitu računicu. To za nas otežava stvari jer, ako hoćete, mi se vodimo drukčijom gramatikom. Međunarodno pravo, ne smiju se kršiti granice i tako dalje. Dok Putin ima drugi ratio."

- Iz njegovog ugla, zemlja poput Ukrajine koja sve više i više postaje dio Zapada i razvija demokraciju postaje opasnost za njegov međunarodni poredak, dodaje historičar.
Neitzel iz Putinovih govora iščitava staru rusku ideju o hegemoniji u Europi i protjerivanju američkog utjecaja. Ne radi se tu, kaže, samo u Donbasu u Ukrajini. „Ovo je sudar Zapada i Rusije", navodi.

Razumno je da budemo spremni

U Njemačkoj se pak o tome vode žive rasprave. Ima li u svemu i krivice NATO-a? Što činiti dalje? Kako spriječiti eventualni veliki sukob?

To će biti glavni zadatak iduće vlade u Berlinu koju će predvoditi demokršćanin Friedrich Merz u koaliciji sa socijaldemokratima. Na pitanje što ta vlada u ovom pogledu treba učiniti, Neitzel kaže: „Zato što ne znamo šta donosi budućnost, mislim da je razumno da budemo spremni."

- Evropa od 2014. i invazije na Krim govori o jačanju svoje odbrane. Beskrajne priče, priče, priče i priče. Ursula von der Leyen i drugi. Te Evropa treba biti jedinstvena te bla, bla, bla", ocjenjuje Neitzel.

Malo toga je stvarno učinjeno, pa i u Njemačkoj, kako kaže. I to iako je 2022. godine određen specijalan dodatni budžet za opremanje njemačke vojske (Bundeswehr) težak sto milijardi eura.

- Ali ako polazimo od toga da Europa treba biti u stanju braniti se, biti spremna na borbu, treba još mnogo toga učiniti. To treba biti fokus nove vlade, dodaje vojni historičar.
Neitzel smatra da uloga njemačkog Bundeswehra u NATO-u i Europi treba biti prvenstveno ona kopnene vojske. 

- Mi smo tradicionalno kopnena sila. A drugi, Britanci i Francuzi, više mogu doprinijeti zračnim snagama i mornaricom i nuklearnom silom i specijalnim jedinicama.
Prema njegovim riječima, njemačka vojska kao da je zaspala početkom 2000-ih godina. Potrebno je, smatra, mnogo moderne tehnike, dronova, obuka. A jedan od problema je spora birokracija koja koči modernizaciju.

Ako Rusi prijeđu most prema Estoniji…

- Veliki je ovo izazov za Zapad i Evropljane, jer smo se jako oslanjali na Sjedinjene Države kod pitanja naše sigurnosti. A sada svjedočimo promjeni, novom kalibriranju arhitekture zapadne obrane. To traži neko vrijeme, jer je ovo sistem koji je trajao 75 godina, navodi Neitzel.

Ishod je, kaže, neizvjestan. Teško je sada reći stoji li američki predsjednik Trump, recimo, iza člana 5. Ugovora o NATO-u. Taj član predviđa da cijeli sjevernoatlantski savez odgovara na napad na bilo koju njegovu članicu.

- Dakle, najgori scenarij je da završimo u ratu s Rusijom. Ili da potpadnemo pod ruski pritisak i odbijemo se boriti. Ili najbolji scenarij -  da u Ukrajini bude mir, da SAD ostane u Europi, da se Europljani naoružaju i da imamo dekadu mira, nabraja sugovornik DW-a.

Govoreći o mogućim scenarijima daljih ruskih napada, Neitzel je prilično siguran da će Putin dalje testirati Zapad „hibridnim ratom“, recimo uništavanjem podvodnih kablova u Baltičkom moru ili političkim podrivanjem.

- A možda dođe do situacije, ove jeseni ili kasnije, da ruske brigade prijeđu most u Narvi u Estoniji i kažu da je to sad ruski teritorij. Kakva je tada naša reakcija?", pita se Neitzel.

- Mislim da tu trebamo biti vrlo jasni, kao u Hladnom ratu - ako prijeđeš ovu liniju, onda smo u ratu, kaže te dodaje: "Takva vrsta odvraćanje je po mom mišljenju najbolji način da se rat spriječi."