Njemačka politika zatvorenih vrata: Teže do državljanstva, porodice razdvojene...

Njemačka – nekada simbol nade, slobode i novog početka – sve više se zatvara. U vremenu hroničnog nedostatka radne snage i demografskih izazova, vlada Savezne Republike šalje poruke koje mnogi doživljavaju kao antimigrantske i integracijski neprijateljske. Posljednje odluke jasno pokazuju: vrata se zatvaraju – politički i simbolično.

Korak unazad: Ukinuto ubrzano državljanstvo Krajem maja 2025. godine, njemačka vlada je odlučila ukinuti mogućnost dobijanja državljanstva nakon samo tri godine boravka za posebno dobro integrisane osobe. Ta mjera, uvedena 2024. godine, trebala je nagraditi one koji brzo nauče jezik, rade i u potpunosti se integrišu. Sada je ta mogućnost ukinuta. Ministar unutrašnjih poslova Alexander Dobrindt (Kršćanska socijalna unija - CSU) ovu odluku opravdava potrebom za jasnim zaokretom u migracijskoj politici. Kritičari, međutim, to nazivaju čistom simbolikom na račun ljudi koji žele ostati i doprinositi društvu.

Porodično spajanje dodatno ograničeno Istovremeno, obustavljeno je porodično spajanje za ratne izbjeglice sa tzv. subsidijarnom zaštitom – na period od dvije godine. Od 2018. postojao je kontingent od 12.000 mjesta godišnje za spajanje najbližih članova porodice – sada se i to ukida. Samo u rijetkim slučajevima, kada je, naprimjer, neophodno liječenje, biće omogućeno spajanje porodice. Amnesty International, Save the Children i Diakonie oštro su kritikovali ovu odluku: “Porodice pripadaju zajedno”, poručuju.

Ukinuta funkcija za borbu protiv anticiganizma Još jedan simbolički udarac: ukidanje funkcije Saveznog povjerenika za borbu protiv anticiganizma. Ta funkcija je uvedena 2022. godine kao reakcija na dugogodišnju diskriminaciju Roma u Njemačkoj. Njeno tiho gašenje šalje poruku da borba protiv strukturalnog rasizma više nije prioritet.

Nove sankcije

Osmijeh će im "spasti" sa lica: Za Dodika, Stevandića i Viškovića stižu loše vijesti iz EU

Ekonomska stvarnost: bez migranata – nema privrede U isto vrijeme, Institut za njemačku privredu (IW) pokazuje suprotnu sliku. Prema njihovoj studiji, 2023. godine je u pet istočnonjemačkih saveznih zemalja radilo preko 403.000 ljudi bez njemačkog državljanstva – 173.000 više nego pet godina ranije. Oni su generisali 24,6 milijardi eura – 5,8% bruto dodane vrijednosti istoka. Dok se populisti bore protiv migracije, upravo migranti nose privredu u regijama gdje AfD bilježi rekordne rezultate.

Razdor između političke agende i društvenih potreba I dok Njemačka hitno treba stručnjake, broj migranata opada. Neto migracija 2024. iznosila je oko 420.000 ljudi – znatno manje nego prethodne godine. Broj rođenih i dalje je manji od broja umrlih. Njemačko društvo stari, a bez migracije se socijalni sistem dugoročno neće moći održati, upozorava Savezni institut za demografska istraživanja.

Rastući desni ekstremizam i mržnja Statistika Savezne kriminalističke policije pokazuje porast politički motivisanih djela, posebno onih iz desnoekstremističkih motiva. Od ukupno 84.000 takvih djela u 2024. godini, gotovo 43.000 je bilo desno ekstremno. Porasla je i tzv. kriminalna mržnja – usmjerena prema izgledu, porijeklu, polu ili seksualnoj orijentaciji pojedinaca.

Zemlja koja se decenijama gradila kao zemlja useljeništva sada rizikuje da taj status izgubi. Nedavni slučaj u Naumburgu, gdje je dijete iz razreda izvedeno od policije radi deportacije cijele porodice, izazvao je ogorčenje širom zemlje – ali i pokazao novu praksu.

Njemačka je na raskrsnici. Ekonomija zahtijeva više migracije, više integracije, više otvorenosti. Politika, pod pritiskom desničarskih partija, odgovara populizmom i zatvaranjem.