Njemačka, Austrija ili Švedska: Gdje se može zaraditi najveća inostrana penzija?

U Hrvatskoj je prosječna penzija ove godine dosegnula 513 eura (oko 1.000 KM).

Najviše penzija iz inostranstva penzionerima u Hrvatskoj stiže iz Njemačke (oko 83.000), zatim iz Bosne i Hercegovine (37.500), Slovenije (blizu 30.000), Austrije (oko 15.000), Srbije (12.500) te Švicarske (7.500). 

Naravno da je bolje primati inostranu penziju iz neke bogatije zemlje gdje su i plaće i penzije kudikamo veće, iako i to ovisi o uvjetima pod kojima se one mogu ostvariti. Evo kako je to u tri zemlje u kojima su već generacije iseljenika odradile staž pa danas otamo primaju penziju ili dio penzije.

Njemačka

Da bi se u najvećoj i ekonomski najsnažnijoj zemlji Europske unije ostvarilo pravo na penziju, dovoljno je tek pet godina radnog staža. 

Postoje razlike u iznosu prosječne penzije između pojedinih njemačkih saveznih država, a službeno je prosječna penzija koncem 2022. godine bila 1.384 eura (oko 1.700 KM). Minimalna penzija nije propisana zakonom, ali najniža koju ondje možete primiti je 563 eura (oko 1.100 KM) mjesečno, što je više od prosječne u Hrvatskoj, piše N1.

Primjerice, onaj ko je u Njemačkoj radio pet godina za prosječnu plaću od 2.600 eura (oko 5.200 KM), otamo će mjesečno dobivati oko 180 eura (oko 360 KM).

Austrija

I u Austriji se pravo na penziju može ostvariti već nakon pet godina radnog staža. 

Dosadašnja minimalna mjesečna penzija u iznosu od 1.100 eura (oko 2.200 KM) od ove godine bit će povećana na 1.217 eura. Iznos penzije ovisit će o tome koliki su u tih minimalno pet godina bili iznosi plaće i davanja u penzioni fond, a što se razlikuje od slučaja do slučaja. Pod tim minimalnim uvjetima, penzija iz Austrije bit će relativno niska.

Jedna je gospođa za portal Moje vrijeme jesenas kazala da je u Austriji radila šest i pol godina te da otamo sada prima penziju u iznosu od 301 eura mjesečno. U Hrvatskoj je radila 19 godina i njena ovdašnja penzija iznosi 210 eura. Međutim, Austrija njoj i ostalima isplaćuje 14 penzija. Uz dvanaest redovnih, dvije dodatne isplaćuju se za Uskrs i Božić.

Švedska

Stranci koji su dio ili cijeli radni staž odradili u Švedskoj imaju pravo na nacionalnu penziju. 

Na stranicama švedskog penzionog sistema stoji da se to pravo zadržava gdje god osoba preselila. Nacionalnu penziju mogao je ostvariti svatko ko je najmanje 40 godina živio ili 30 godina radio u Švedskoj.

- Možda nećete moći zadržati cijelu penziju, ovisno o tome koje dijelove penzije imate i u kojoj zemlji živite, stoji na stranici švedske penzione agencije.

Prema švedskom penzionom sistemu, strancima koji nisu živjeli najmanje 40 godina u Švedskoj i ostvarili najmanje 30 godina radnog staža, penzija na koncu može biti tek 20 do 25 posto od iznosa plaće koju su primali.

Prosječna nacionalna penzija u Švedskoj lani je iznosila 14.900 kruna, odnosno 1.280 eura, a iznos penzija ovisi o tome koliko je poreza bilo uplaćeno na plaću.