„Nismo u ratu, ali više nismo ni u miru“: Evropa na rubu nove ere neizvjesnosti, a SAD...
Njemački kancelar Friedrich Merz prošlog mjeseca upozorio je da se Evropa nalazi u prijelomnom trenutku. Njegova izjava – „Nismo u ratu, ali više nismo ni u miru“ – jasno oslikava stanje na kontinentu koji je nakon osamdeset godina sigurnosti ponovo suočen s prijetnjama. U pozadini su upadi ruskih dronova i borbenih aviona u zračni prostor članica NATO-a, te niz kibernetičkih i pomorskih aktivnosti koje otvaraju novu „sivu zonu“ neizvjesnosti.
Zabrinutost dijele i drugi. George Robertson, bivši šef NATO-a i suautor britanskog izvještaja o odbrani, upozorio je da Evropa nije spremna na ovakve izazove. Podsjetio je na sabotaže i kibernetičke napade, upitavši javno: „Možemo li vjerovati da je slučajnost sve što se događa?“ Njegove riječi o „napadima u sivoj zoni“ i potrebi da građani budu spremni čak i na najosnovnije, poput svijeća i baterija, izazvale su dodatnu nelagodu.
Serija incidenata na evropskim aerodromima – od Kopenhagena i Osla do Minhena – uz upade u poljski i estonski zračni prostor, potvrdila je ranjivost kontinenta. Paralelno raste zabrinutost zbog ruskih tankera koji, osim što izbjegavaju sankcije, mogu poslužiti i za sabotaže podmorske infrastrukture.
Rusija na sve odgovara podsmijehom. Vladimir Putin negira mogućnosti da dronovi dopiru do srca Evrope, dok Dmitrij Medvedev otvoreno poručuje kako želi da „Europljani osjete strah rata na vlastitoj koži“. Analitičari, poput Kirsten Fontenrose iz Red Six Solutions, upozoravaju da Moskva testira granice NATO-a i mjeri dokle može ići. Kristine Berzina iz German Marshall Funda ističe da je ovo geopolitička igra u kojoj se procjenjuje odlučnost Evrope i volja Sjedinjenih Država da je podrže.
U isto vrijeme, Zapad odgovara jačanjem zračne odbrane, Poljska aktivira članak 4 NATO-a, a Ukrajina obučava saveznike u borbi protiv dronova. No, stručnjaci upozoravaju da Evropa nema ekonomičan način za reagovanje – skupi avioni obaraju jeftine dronove, a političke krize otežavaju dogovor o dodatnom naoružanju.
Situaciju dodatno komplikuje američki predsjednik Donald Trump. Dok tvrdi da rata u Ukrajini ne bi ni bilo da je on ranije bio na vlasti, incidenti se sada događaju upravo tokom njegovog mandata. Njegove izjave na društvenim mrežama i nastupi na međunarodnoj sceni često više liče na komentare sa strane nego na poteze vođe. To ostavlja evropske čelnike u nedoumici – koliko se zaista mogu osloniti na američku podršku.
CNN piše da najveća prijetnja nisu sami dronovi, već hibridno i kibernetičko ratovanje koje Rusija širi širom Evrope. Robertson naglašava da odbrana mora postati stvar cijelog društva: „Svi moraju biti uključeni i znati šta učiniti u hitnim slučajevima.“ Nicholas Dungan iz kompanije CogitoPraxis dodaje da ključ leži u otpornosti cijelog sistema – od vojske do privatnih kompanija koje upravljaju vitalnom infrastrukturom.
Vrijeme, međutim, nije saveznik. Rusija svojim potezima stavlja Evropu pod pritisak, ali istovremeno, možda nesvjesno, tjera NATO da se ubrzano prilagođava novoj realnosti.
