Nijedna zemlja se ne može sačuvati od posljedica carinskog rata...

Pobjeda Donalda Trampa na američkim izborima u novembru 2024. godine izazvala je veliku pažnju s obzirom na ličnost američkog predsjednika, koju karakteriše impulsivno, a samim tim i nepredvidivo ponašanje.

Iako su se nakon inauguracije pojavili signali da bi se drugi Trampov mandat mogao razlikovati od prvog, da će, u odnosu na goruće međunarodne probleme, Amerika zauzeti konstruktivan stav i raditi na poboljšanju odnosa sa drugim državama, uključujući Rusku Federaciju i Narodnu Kinu, to se nažalost nije dogodilo. Naprotiv, donošenjem odluke da za preko 180 zemalja uvede ili poveća carine na izvoz njihove robe u Ameriku, Tramp je zadao udarac svjetskoj ekonomiji od kojeg će se teško oporaviti.

Međutim, predsjednik Tramp je otišao i korak dalje. Na odluku Kine da odgovori recipročnim mjerama i da na američke carine po stopi od 104 posto odgovori sa carinama od 84, američki predsjednik je reagovao (ne)očekivano: za sve ostale zemlje, osim Kine, pauzirao je sankcije na 90 dana, a za Kinu ih je podigao na 125 posto. Takvu svoju odluku nazvao je odgovorom na kinesko „nepoštovanje svjetskog tržišta“.

Postavlja se pitanje da li je izazivanjem pada na globalnim finansijskim tržištima, koji je izazvan carinama bez presedana, način na koji američki predsjednik izražava poštovanje prema svjetskom tržištu? Da li je nervoza koju je izazvao kod investitora zbog nastupajuće globalne recesije izraz poštovanja?

Bez obzira na trenutno odložene carine prema drugim zemljama, carine koje će biti u primjeni prema Kini imat će dalekosežne posljedice na globalni ekonomski rast, dok će rastući troškovi proizvodnje potaknuti inflaciju, uznemiriti kompanije i smanjiti investicije. Pitanje je vremena kada će se zbog nestabilnosti na tržištima poremetiti lanci snabdijevanja. Neminovno, doći će i do smanjenja broja radnih mjesta što će generirati velika socijalna nezadovoljstva.

Od ovakvih posljedica se nijedna zemlja ne može sačuvati, a najmanje ona koja ih je izazvala.

Dr. Ivona Lađevac, zamjenica direktora 

Instituta za međunarodnu politiku i privredu