Najviša tarifa u poslednjem skoro jednom veku – da li su SAD zaboravile bol „Velike depresije“?

Nova verzija takozvanih „recipročnih tarifa“ američke administracije 7. augusta službeno je stupila na snagu. Šezdeset devet zemalja i regija širom svijeta podležu tarifama u rasponu od 10 do 41 posto. Prema najnovijim procjenama, prosječna efektivna tarifna stopa u Sjedinjenim Američkim Državama dostigla je 18,3 posto, što je najviši nivo u posljednjih skoro sto godina.

Prema međunarodnom javnom mnijenju, stupanje na snagu takozvanih „recipročnih tarifa“ označava novu eskalaciju trgovinskog protekcionizma američke administracije. To ne samo što će baciti sjenu na globalnu ekonomiju, već će nanijeti i povratne posljedice samim Sjedinjenim Američkim Državama.

Nakon višestrukih odgađanja i krugova pregovora, SAD su konačno odlučile da tarife stupe na snagu 7. augusta. Međutim, jesu li Sjedinjene Američke Države zaista profitirale od ovog poteza? Mnogi analitičari vjeruju da su, u borbi protiv američkog ekonomskog maltretiranja, snažne protumjere pojedinih ekonomija učinile izvoz mnogih američkih proizvoda nemogućim. Američke kompanije su pretrpjele gubitke, došlo je do prekida industrijskog lanca opskrbe, a američki narod suočava se s višestrukim krizama – rastućim cijenama i jačanjem inflacije.

Wang Xiaosong, profesor Ekonomskog fakulteta Renmin University of China, rekao je za China Media Group da je, u tom kontekstu, američka administracija prisilno provela takozvane „recipročne tarife“ s namjerom da ih koristi kao kartu na pregovaračkom stolu, kako bi prisilila trgovinske partnere na veće ustupke. Istodobno, to je i priprema američke administracije za naredne izbore na sredini mandata, kako bi pridobila što više glasova.

Iako su takozvane „recipročne tarife“ tek stupile na snagu, posljedice su već vidljive. Brojne međunarodne institucije istaknule su da nedavni pokazatelji pokazuju kako je američka ekonomija na „ivici recesije“.

Prije svega u sektoru proizvodnje. Najnoviji rezultati istraživanja Institute for Supply Management pokazuju da je američki indeks poslovnih aktivnosti (PMI) pao na 48 posto u srpnju, što je pad peti mjesec zaredom. Iz perspektive proizvodne ekonomije, vrijednost 79 posto američkog proizvodnog sektora smanjila se u srpnju, što je znatno više od 46 posto koliko je bilo u lipnju.

Zatim u pogledu zapošljavanja. Američka administracija stalno ističe da će se osloniti na tarife kako bi osigurala „punu zaposlenost“, ali podaci koje je nedavno objavilo Department of Labor pokazuju da je stopa nezaposlenosti u SAD-u porasla na 4,2 posto u srpnju – za 0,1 postotni poen više u odnosu na prethodni mjesec. Trenutno svaki nezaposleni u SAD-u prosječno 24,1 tjedan ostaje bez posla, što je najduži prosječni period nezaposlenosti u posljednje više od tri godine.

Istodobno, utjecaj tarifne politike na američke kompanije nastavlja rasti. Whirlpool, Procter & Gamble i druge kompanije bile su izravno pogođene tarifama. Izvršni direktor Applea, Tim Cook, upozorio je da će kompanija u ovom kvartalu pretrpjeti gubitke od 1,1 milijarde dolara zbog tarifa. Zbog pogoršanja brojnih ekonomskih pokazatelja, raste zabrinutost na tržištu da je američka ekonomija u recesiji.

Službeni podaci koje je Kina također objavila 7. augusta pokazuju da je u prvih sedam mjeseci ove godine kineska trgovina robom porasla za 3,5 posto u odnosu na isti period prošle godine, što je rast za 0,6 postotnih poena u odnosu na prvu polovinu godine. Uvoz i izvoz Kine u ASEAN, EU, Afriku i Srednju Aziju ostvarili su rast, pokazujući snažnu otpornost i vitalnost. Ova činjenica u potpunosti potvrđuje da tarifno maltretiranje ne može donijeti dugoročne koristi i da samo otvorena suradnja može biti obostrano korisna.

Podsjetimo, 30-ih godina prošlog stoljeća Sjedinjene Američke Države su uvele carine na više od 20 tisuća uvoznih proizvoda iz cijelog svijeta, što je izazvalo protumjere drugih zemalja i dovelo do smanjenja globalne trgovine za preko 60 posto tijekom pet godina. Vanjska trgovina SAD-a tada je također bila teško pogođena, a zemlja je pala u Veliku depresiju. Skoro sto godina kasnije, takva „noćna mora“ mogla bi se ponoviti ako američka administracija nastavi sa samovoljnim potezima.